Pogledajte razliku
29

BiH više neće biti zemlja sa najjeftinijim gorivom u regiji

Klix.ba
Cijene goriva u BiH 26. decembra 2017. godine (Foto: Harun Muminović/Klix.ba)
Cijene goriva u BiH 26. decembra 2017. godine (Foto: Harun Muminović/Klix.ba)
Set zakona o akcizama u BiH, koji je usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen je u Službenom listu BiH. Zakon će iduće sedmice stupiti na snagu, a od 1. februara kada se cijene prilagode Bosna i Hercegovina definitivno više neće biti zemlja sa najjeftinijim gorivom u regiji.

Na stranici Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU) navode se sljedeće prosječne cijene goriva u Bosni i Hercegovini ove sedmice: bezolovni benzin BMB 95 - 1,90 KM, BMB 98 - 2,01 KM i dizel - 1,88 KM. Bosna i Hercegovina je trenutno jedna od zemalja sa najnižim cijenama goriva u Evropi. No, kada se na navedeni prosjek cijena goriva dodaju novi nameti – to definitivno više neće biti tako.

Zakon o akcizama u BiH
Zakon o akcizama u BiH

Usvojeni tekst Zakona o akcizama u BiH predviđa da se cijena cestarina, koje su bh. građani do sada plaćali 0,10 KM po litru, povećaju za 0,15 KM po litru goriva. Kod naftnih derivata, za koje se cestarine do sada nisu plaćale, one će biti povećane za 0,25 KM po litru.

Bilo kako bilo, povećanjem cijena goriva koje se očekuje početkom 2018. godine, Bosna i Hercegovina više definitivno neće biti zemlja sa najjeftinijim gorivom u regiji.

Poslije Bosne i Hercegovine, trenutno najjeftinije gorivo ima Makedonija, gdje cijena bezolovnog benzina isnosi prosječnih 2,09 KM, a dizela 1.73 KM. U Srbiji bezolovni benzin košta prosječnih 2,35 KM, a dizel 2,47 KM. U Hrvatskoj bezolovni benzin košta prosječnih 2,46 KM, a dizel 2,33 KM. U Njemačkoj, naprimjer, bezolovni benzin košta prosječnih 2,61 KM, a dizel 2,31 KM.

Izvor: Međunarodna unija cestovnog transporta (IRU)
Izvor: Međunarodna unija cestovnog transporta (IRU)

Među ekonomistima je, međutim, uvriježeno mišljenje da se cijena nekog proizvoda ne može promatrati izolirano, odnosno da se mora dovesti u vezu s primanjima građana. Tako je i sa gorivom, pa kad se usporedi kupovna moć bh. građana, već se za trenutne cijene goriva može kazati da su među najskupljim.

Ekonomisti tu tezu brane činjenicom da su prosječne zarade u BiH niže 2,5 puta nego u Sloveniji, dva puta niže nego u Mađarskoj i Hrvatskoj, 30 posto niže nego u Mađarskoj, 15 posto niže nego u Rumuniji i Crnoj Gori.

U svakom slučaju, bilo bi poželjno zapamtiti trenutne cijene goriva, jer se novim povećanjem očekuje poskupljenje mnogih proizvoda i usluga.