Teška godina
142

BiH ove godine već nedostaju dvije milijarde KM: Kako spojiti kraj s krajem

R. D.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Bosni i Hercegovini je do kraja 2020. godine neophodno zaduživanje od dvije milijarde KM. Uz ulazak u još veći deficit, vlasti u našoj zemlji su pred dva velika zadatka - kako smanjiti javnu potrošnju, prije svega troškove radne snage u administraciji te kako napraviti neophodan preokret ekonomskih trendova.

Opći je zaključak ekonomske struke da će dohodak pasti minimalno 6 posto, devizne doznake će pasti pola milijarde KM, a budžetski deficiti doseći barem 1,5 milijardi KM.

"Vlasti moraju pronaći bar još dvije milijarde KM za održavanje ekonomije u životu. Naći ih mogu jedino kod internacionalnih finansijskih organizacija. Privatni investitori im ne žele dati novac, a razvijene zemlje ne mogu", mišljenje je uglednog ekonomiste Vjekoslava Domljana.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako se prvobitne prognoze ekonomskih stručnjaka o neophodnosti velikog paketa finansijske pomoći vlasti oba entiteta za pomoć privredi pokazuju ispravnim.

"Progresivni dio struke je od starta smatrao da će prvobitni paket pomoći biti neophodan u iznosu od oko dvije milijarde KM, koji bi trebao pokriti pomoć privredi i privrednom sistemu te osigurati novac za pad prikupljenih poreskih prihoda. Zaključno s majem pad ukupno prikupljenih poreza je iznosio oko 540 miliona KM, što se može pokriti od sredstava MMF-a i da dio ostane za juni. Postavlja se pitanje na koji način će vlasti osigurati daljnje rupe u prikupljenim porezima, jer broj zaposlenih u FBiH ipak dosta sporije raste", kaže on.

Ne treba zaboraviti, dodaje, da je zbog loših poteza vlasti u FBiH 27.000 ljudi ostalo bez posla za nekih 45 dana, a da se za otprilike isti period, vratilo nešto više od 9.000.

"Za sve ove osobe su uplaćivani doprinosi i porezi, na koje se sada ne može računati. To se moglo primijetiti i kroz pad prometa preko fiskalnih uređaja u FBiH tokom aprila, koji je iznosio više od 1,4 milijarde KM", kaže Hadžić.

Nastavlja kako kapacitet zaduživanja postoji i za očekivati je da će entiteti uspjeti prikupiti neophodna sredstva kroz emisije obveznica i trezorskih zapisa, ali sigurno pod nepovoljnijim uslovima.

"Ipak, sva ta sredstva služe samo za pokrivanje budžetskih rupa, a još uvijek ne vidimo suštinske i neophodne reforme koje treba provesti, kako bi napravili funkcionalnu ekonomiju ili kako bi se pomoglo privredi. Upravo to dovodi do nesigurnosti i gubitka povjerenja u tržište, što stvara dodatnu neizvjesnost i nervozu koja može opet dodatno pogoršati ekonomsku situaciju i novi val otpuštanja. To bi trebala biti ključna briga vlasti, jer pored problema s koronom, radna snaga nam sve više stari, raste broj penzionera, a izostanak napretka može dovesti do još masovnijeg napuštanja države narednih godina", zaključio je on.