"Curenje karbona"
0

Abaspahić: Prekogranične takse u EU znatno će utjecati na našu ekonomiju, posebno metalski sektor

R. D.
Haris Abaspahić
Haris Abaspahić
Proizvođači cementa, željeza, đubriva, električne energije... na Zapadnom Balkanu i u Turskoj imaju samo nekoliko godina da se pripreme za prekograničnu taksu na CO2, koja bi trebala biti postepeno uvedena od 2023. do 2026. godine.
Prekogranična taksa na CO2 zasad će se plaćati samo na direktne emisije, ali na kraju prijelaznog perioda koji traje od 2023. do 2026. Evropska unija će razmotriti da li će se njen opseg proširiti na indirektne emisije, kao i na druge proizvode. Moguće posljedice po ekonomiju naše zemlje su ogromne.

Ekonomista Haris Abaspahić za Klix.ba naglašava kako zeleni dogovor ima za cilj da EU postane karbon neutralna do 2050. godine.

"U tom kontekstu u kalkulaciju emisija karbona ne ulaze samo prozvodi prozvedeni u EU, nego i uvezeni prozvodi, da bi se spriječilo tzv. curenje karbona iz trećih zemalja u EU. Tako da će izjednačiti okolišne standarde za firme iz i izvan EU, a karbon intenzivni proizvodi koji se uvoze u EU će biti progresivno oprorezovani ili ocarinjeni tako da će postati potpuno nekonkurentni na ovom velikom tržistu tokom vremena", kaže on.

Novom objavom mehanizama za carinsko prilagođavanje na granicama EU za proizvode koji se uvoze iz država u kojima ne postoje takse za karbon, EU je definisala tranzicione periode te dinamiku uvođenja carina na ove proizvode.

"Prvi val proizvoda na koje će se primijeniti karbonski porez su struja, željezo, drugi metali, cement i sl. Prvo direktno, a onda indirektno i na prozvode u koje su ugrađeni metali, struja... S obzirom na to da BiH blizu tri četvrtine svog izvoza plasira na tržište EU, a da u strukturi izvoza proizvodi iz spomenutih kategorija imaju znatan udio, ove promjene će se bitno odraziti na konkurentnost energetskog, metalnog sektora u BiH, a potom i na niz drugih prerađivačkih industrija u srednjem roku", kaže on.

Abaspahić podsjeća da je bitno naglasiti da je EU ostavila petogodišnji tranzicioni period koji će dati prostora zemljama da intenziviraju usklađivanje svojih politika s politikama iz Zelenog dogovora te stavila na raspolaganje niz olakšica i drugih instrumenata podrške, kao i finansijska sredstva za one koji ozbiljno rade na tranziciji ka zelenoj ekonomiji.

"Nepohodno je intenzivirati aktivnosti koje će naše razvojne politike i planove približiti onim u EU, koje uključuju energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima, podsticaj industrijama koje ne proizvode emisije te podršku preduzećima i radnicima za transfromaciju ka održivim modelima poslovanja, uključujući cirkularnu ekonomiju, te iskoristi podsticaje koje EU nudi u tom kontekstu", kaže on.