Prijeti li euru sudbina "Yuge"?

U tekstu se navodi da je, čim je "glazura nacionalizma" skinuta, Jugoslavija veoma brzo pala u paklenu noćnu moru građanskog rata i mržnje. Događaji u Grčkoj u proteklih nekoliko sedmica ne predviđaju skori i miran ishod krize, dok neredi, štrajkovi i socijalni nemiri potresaju zemlju. Razlog zašto su finansijska tržišta skeptična u vezi sa eurom jeste taj što su evropski lideri već dali sve od sebe u vezi sa krizom.

Oni su se nakratko ujedinili o pitanju finansijske pomoći od jedan trilion dolara, ali to je vjerovatno najdalje dokle mogu da idu. U stvari, ova pomoć ili "izvlačenje" već izaziva teške političke probleme za njemačko rukovodstvo - navodi portal "Market Watch" i napominje:

"Nažalost, kao što kaže kolumnista New York Timesa nobelovac Paul Krugman, 'izvlačenje' u slučaju Grčke neće biti dovoljno. Dobra je stvar što su se prvi put evropski zakonodavci ujedinili i snažno djelovali, snažnije nego što je iko očekivao, ali to nije dovoljno".

Problem na koji se Krugman osvrće jeste solventnost, a ne samo likvidnost. Odnosno, budžetski deficit u Grčkoj veći je od 13 posto društvenog bruto proizvoda (DBP) i malo je vjerovatno da postoji politička i socijalna volja da se deficit smanji na razuman i smislen način.

Dug se popeo na 125 posto. Deficit i dug te veličine premašuju sposobnosti bilo koje ekonomije. Drugim riječima, Grčka je bez prebijene pare.

Lijek za fiskalno zdravlje Grčke

Krugman u svom tekstu dalje navodi da Grčka, ako želi da postane solventna, treba da postigne relativnu deflaciju, smanji troškove i cijene u odnosu na Njemačku i Francusku, čime dobija ponovo konkurentnost. Sa niskom inflacijom u Njemačkoj to znači produženi period deflacije sa visokom cijenom nezaposlenosti i učinka, odnosno prozvodnje. To, također, povlači fiskalne poteškoće, smanjenje troškova i povećanje poreza.

Propisani lijek za obnovu fiskalnog zdravlja ovako opisan vjerovatno bi funkcionisao, ali bi, takođe, izazvao negativne posljedice, uključujući niži ekonomski rast i socijalne nemire i pitanje je da li u Grčkoj ili EU postoji politička volja da se preduzmu gore navedeni koraci - prenosi "Market Watch".

Tržišta finansija za sada ostavljaju prilično sumornu sliku. Euro je 14. maja pao najniže u odnosu na dolar od oktobra 2008. godine, jer su zabrinutost i bojazan kakva će biti finansijska stabilnost u Evropi i politička volja da se primijene nepopularne mjere smanjenja deficita - vodile finansijere ka odbacivanju zajedničke valute.

Pad eura podstaknut je i prijetnjom francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da će se povući iz eurozone. Vrijednost eura u petak iznosila je 1,2357 dolara, što je naslabiji nivo od oktobra 2008.

Gdje je u svemu euro?

Prema tome, gdje je u svemu tome euro? Da li je to i dalje hvaljena valuta koja se sprema da istisne američki dolar kao svjetsku valutnu rezervu ili je marka "jugo-valuta" u opadanju, čije je vrijeme prošlo i sada polako odlazi?

U tekstu se dalje predviđa da će neke zemlje napustiti eurozonu, jer više nikako nisu u stanju da upravljaju svojim ekonomijama u ludačkoj košulji eura. Kandidati su Grčka, Italija, Španija, Portugal i Irska.

Sve je manje vjerovatno da će Velika Britanija pristati da se odrekne funte u zamjenu za euro. Na kraju ostaju samo jače zemlje - kao što su Njemačka i Francuska i možda još nekolicina. U tom trenutku više ne bi imalo smisla tjerati razbijeni i premlaćeni euro da ide dalje - navodi se na portalu "Market Watch".