Treći na svijetu
314

Odlaskom talentiranih država gubi trostruko: Šta rade nadležni zbog "odljeva mozgova"

R. D.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Odlazak naših ljudi iz zemlje stara je vijest, ali novi podaci o "odljevu mozgova" koje je prije nekolika dana prezentirao ugledni The Economist su katastrofalni. Odlaskom talentiranih, one vrednije radne snage, zemlja gubi, mišljenje je analitičara, trostruko.
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, odlazak naših talentiranih ljudi iskazan je koeficijentom 1,76. Čista jedinica po njihovoj metodologiji predstavljala bi stanje u kojem svaki talentirani građanin ode iz zemlje, a 7 da svi ostanu. Ispred nas su na ovoj nezahvalnoj i sumornoj listi samo Haiti i Venecuela.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić u svom radu najviše od svih u našoj zemlji aktualizira problem odljeva radne snage.

"Tendencije iseljavanja iz BiH posljednjih godina uopšte nisu iznenađujuće. Građani su možda i predugo čekali na bolje sutra, pogotovo mladi, koji ne žele gubiti vrijeme i napuštaju državu, jer ne vide perspektivu, ne samo za posao već i za život. Za period 2014.-2018. godine radna snaga u BiH je smanjena za 113.000, a 40 posto ukupno zaposlenih radnika je starije od 50 godina", smatra analitičar.

Upravo zbog ovog iseljavanja, dodaje, država ima tri vrste troška.

"Prvi trošak se javlja ulaganjem u obrazovanje jedne osobe, koja na kraju napusti državu. Drugi trošak se javlja u propuštenoj naplati poreza i doprinosa, jer osoba koja je radila i otišla iz države više ne plaća PDV, porez na dohodak i doprinose, tako da se na taj način gube značajna finansijska sredstva. Treći trošak se javlja u vidu toga da smo izgubili nekog vrhunskog stručnjaka, inžinjera, poduzetnika, koji će sada razvijati druge zemlje, inovirati, kreirati nova znanja ili biti uspješni poduzetnici, umjesto da to sve mogu ostvariti u svojoj državi", pojašnjava.

Ove tendencije će se nažalost i dalje nastaviti, kaže on, jer politika u potpunosti zanemaruje problem iseljavanja, baveći se marginalnim i nebitnim političkim pitanjima, čime se u potpunosti ugrožava ekonomsko funkcionisanje države.

"Promjenom političkog razmišljanja, gdje će se zaista prilika dati mladim i stručnim osobama, bez obzira na političku pripadnost, koje mogu pomoći u stvaranju novog ambijenta, a ne podobnom kadru, može se desiti da se iseljavanje prvo uspori, a tek onda počne vraćanjem našeg stanovništva. Vrijeme nam nije saveznik, jer mladi masovno odlaze, a penzioneri dolaze", zaključio je Hadžić.

Odlazak iz naše zemlje tek bi mogao doseći neslućene proporcije kad 1. marta ove godine u Njemačkoj stupi na snagu zakon o liberalizaciji ulaska stranog stručnog kadra.