biznis
0

Njemačka i formalno u recesiji

FENA
Foto: AFP/DDP/File
Foto: AFP/DDP/File
Kraj radne sedmice velikoj većini evropskih zemalja donio je još jedno turobno upozorenje - da se ne vidi kraj ekonomskim nedaćama, finansijskoj krizi i recesiji.

U Njemačkoj, Francuskoj i Italiji u posljednjem kvartalu 2008. zabilježen je, naime, zabrinjavajući pad brutonacionalnog proizvoda.

Za Njemačku su novoobjavljeni podaci posebno zabrinjavajući jer govore o najtežoj krizi od ujedinjenja dvije Njemačke prije devetnaest godina.

Donji dom njemačkog parlamenta, Bundestag, usvojio je drugi vladin plan za poticaj privrede, vrijedan nekih 65 milijardi dolara, sačinjen u nadi da će se njime iznova pokrenuti posustala i oboljela ekonomija.

Ona, međutim, uoči primjene novog lijeka pokazuje krajnje zabrinjavajuće simptome: najnoviji podaci ukazuju na to da je vodeća evropska privreda u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježila pad brutonacionlnog proizvoda od 2,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

To je treći kvartal zaredom u kojem je njemačka privreda zabilježila pad, što ukazuje na najgore stanje u njemačkoj privredi od ujedinjenja tadašnjih Savezne republike Njemačke i Istočne Njemačke 1990. godine.

Novoobjavljene cifre ukazuju i na to da je pad brutonacionalnog proizvoda zabiljžen u četvrtom tromjesečju 2008. bio izraženiji nego u prethodna dva kvartala, što je za analitičare pokazatelj ulaska Njemačke u sve dublju recesiju. Koji su dijelovi njemačke industrije najteže pogođeni krizom, koja je i dovela do ovakvih rezultata?

"Izvozne grane su u najtežem položaju. Njemačka privreda u uveliko zavisi od izvoza i plasman njemačkih proizvoda u inozemstvu je, sve do prvih mjeseci ove godine, bilježio vrlo dobre rezultate. Zahvaljujući tome Njemačka je postala najveći izvoznik na svijetu. Sada je, međutim, došlo do naglog pada trgovinske razmjene u svijetu - zbog čega upravo Njemačka, kao vodeći globalni izvoznik, trpi ogromne posljedice. Na to ukazuju i najnoviji pokazatelji, iako u Njemačkoj nema toliko razloga za pad domaće potražnje kao što je to na primjer slučaj u Britaniji, gdje je došlo do strmoglavog pada vrijednosti nekretnina", rekao je za BBC Charles Jenkins, šef odjeljenja za Zapadnu Evropu u analitičko-konsultantskoj firmi EIU.

Kada je o drugim evropskim zemljama riječ, Francuska je zabilježila pad brutonacionalnog proizvoda od 1,2 posto a Italija od 1,8 posto - što je najveći pad od 1980. godine.

Loš učinak francuske privrede je gori nego što se očekivalo, ali kako je u trećem kvartalu francuska privreda ostvarila rast od 0,1 posto, zemlja zvanično još nije u recesiji - koja traži dva uzastopna kvartalna pada brutonacionalnog proizvoda.

Pojedini francuski analitičari istovremeno u poluprocentnom rastu široke potrošnje vide čak i tračak nade - domaćinstva imaju još novca i očito je da ga troše, kaže jedan od ekonomskih stručnjaka.

Španija je također obznanila da je u recesiji, te ako se sve to ima u vidu, kako treba promatrati koordinaciju evropskih vlada u borbi protiv krize, Charles Jenkins za BBC kaže:

"Mislim da su evropske vlade prilično dobro koordinirale politiku i akcije kada je riječ kako o prošlogodišnjem tako i o ovogodišnjem daljem spašavanju banaka. Automobilska industrija je, međutim, pod velikim znakom pitanja. Vlade poduzimaju različite mjere nastojeći da održe što je moguće veću zaposlenost u svojim kompanijama za proizvodnju automobila. Prijeti opasnost da bi poticajne mjere koje se u tom kontekstu nude mogle da poremete konkurentnost na tom tržištu. Posebno visoku cijenu svega toga bi mogle da plate siromašne istočnoevropske zemlje, koje ne raspolažu kapacitetima koji bi im omogućili da ponude istu vrstu i količinu pomoći. Zato bi i moglo da se desi da u istočnoj Evropi, za razliku od zapadnog dijela Starog kontinenta, dođe do zatvaranja pogona za proizvodnju automobila. Dođe li do toga, bio bi to težak udarac unutrašnjem evropskom tržištu, za koji bi lako mogla da se okrivi državna pomoć zapadnoevropskih vlada".

Ministri finansija Grupe 7 najrazvijenijih zemalja svijeta u Rimu razgovaraju o svjetskoj finansijskoj krizi, ali i o zabrinutosti potaknutoj protekcionisitčkim mjerama u nizu planova za poticaj privrede.

O globalnom karakteru ekonomske krize govori i vijest da je jedna od najvećih američkih kompanija u oblasti osiguranja, AIG, odlučila da ponudi na prodaju jednu od svojih najvrjednijih nekretnina - zgradu sjedišta kompanije u Tokiju.

Minsitri G7 u Rimu razgovaraju o ekonomskoj recesiji - i podaci iz Njemačke su na dnevnom redu. Taj potez je dio napora da kompanija počne sa otplatom duga američkoj vladi, jer je vladinim novcem spašena od stečaja krajem prošle godine.

U Japanu je Panasonic, jedna od najvećih kompanija u oblasti elektronske opreme, pozvao svojih deset hiljada menadžera da kupe televizore, frižidere i drugu robu svoje kompanije. Tako bi, kako je navedeno, pomogli da se poveća sve manja tražnja za tim proizvodima na tržištu.

Zavisno od svog mjesta u upravnoj strukturi kompanije i svom statusu, menadžeri su pozvani da potroše i do dvije hiljade dolara na Panasonicove proizvode do jula ove godine. Panasonic očekuje, kako je najavljeno, da će zabilježiti gubitak od četiri milijarde dolara u ovoj finansijskoj godini.