"Mjerenje posjećenosti internet-stranica iskoristite za poslovni uspjeh"

Ključni uspjeh analitike online-medija je dobiti odgovor na pitanje koliko ljudi posjećuje internet-stranicu, ne koliko različitih računara pristupa toj stranici. Oglašivače zanimaju potrošači, jer samo tako mogu kreditibno mjeriti uspjeh svoje online-kampanje. Agencije i mediji imaju prilku te informacije ponuditi s obzirom da one postoje na tržištu.

Internet kao globalni medij je i dobro polje za analitičke i marketinške prilike?

Internet predstavlja bitan prostor za testiranje i upravljanje inovativnim i personificiranim marketinškim aktivnostima. Njegova interaktivnost tjera potrošača u trenutni odaziv, dok oglašivače i web-izdavače vodi ka promišljenom upravljanju odnosa s publikom.

Suština razumijevanja internet-tržišta je, osim aspekta koji prati karakteristike internet-stranica, dodati i sadržaj o web-posjetiocima. Kroz prizmu brojnih parametara o ponašanju i karakteristikama potrošača, ovaj globalni digitalni medij postaje polje novih istraživačkih, analitičkih i marketinških prilika.

Međutim, mnoštvo indikatora pokazuje svoju dodatnu vrijednost tek u slučajevima kada tržište ovo bogatstvo informacija prepoznaje kao kredibilnu podršku poslovnom znanju u procesu razumijevanja i prihvaćanja odluka.

Koji internet-mediji su uključeni u istraživanje GemiusAudinece?

U GemiusAudience uključujemo medije koji imaju marketinški snagu te se trenutno u istraživanju mjere 45 najznačajnija internet-medija u Bosni i Hercegovini. U svakom slučaju, ovom prilikom pozivamo i sve one medije koji se do sada nisu uključili u istraživanja da to učine kako bi oglašivači i marketinške agencije imale relevantne podatke za potrebe medijskog planiranja. Vrijedno je pomenuti i to da je uključenje u istraživanje besplatno.

Možete li nam ukratko opisati osnovne karakteristike projekta mjerenja posjećenosti GemiusAudiencea kada je bosanskohercegovačko tržište u pitanju?

Na bosanskohercegovačkom tržištu projekt GemiusAudience je krenuo stopama kojima je prije nekoliko godina rastao u Sloveniji i Hrvatskoj sa ciljem da i u Bosni i Hercegovini uspostavi relevantni informacioni okvir i referencu, koja involviranim sudionicima nudi vjerodostojno ishodište za evaluaciju web-medija. Korak dalje u razvoju projekta jest razumijevanje dotičnog kroz ključno ishodište internet-marketinga, tj. kroz iskorištavanje bogatstva informacija u bazi podataka za potrebe razumijevanja potrošača.

Web-marketing ističe prednosti segmentacije koja nužno ne prati samu ideju klasičnih socio-demografskih segmenata, već i razvrstava internet-korisnike po potrebama, i prema različitim kriterijima njihove involviranost.

Možete li čitaocima otkriti neke zanimljive nalaze GemiusAudinece istraživanja kada je riječ o internet-korisnicima uopće?

Jeste li znali da je muški korisnik interneta u BiH u maju 2010. prosječno napravio 207 prikaza stranica, dok su ih ženski korisnici u prosjeku napravili 113?

Jeste li znali da se prosječni bosanskohercegovački internet-korisnik na jednoj stranici u prosjeku zadrži jednu minutu?

Znate li koja ciljna skupina, prema kriteriju radnog statusa, potroši najviše vremena surfajući internetom?

Podaci GemiusAudience otkrivaju da su to samostalno zaposleni (poduzetnici), koji sa 6 posto udjela predstavljaju mali segment unutar cjelokupne bosanskohercegovačke internet-populacije.

Ipak, riječ je o grupi koja odstupa po kriteriju aktivnosti, jer u prosjeku na internetu mjesečno provede 2 h 38 min i 12 sekundi, što je nešto malo manje od prosječnog bosanskohercegovačkog web-surfera.

Web-istraživanje GemiusAudience također dokazuje kako marketinška vrijednost web-stranice nije određena samo na temelju pozicije dotične u mjesečnom rangiranju prema dosegu i broju stvarnih posjetitelja. S GemiusAudience podacima oglašivači mogu otkriti prednosti ciljanog targetiranja, jer su na tržištu dostupne informacije kako efikasno dosegnuti relevantnu publiku i tako optimizirati oglašivački budžet.

Kako razviti dobru internet-komunikacijsku strategiju te koje indikatore koristiti kako bi kreirali kvalitetan medijski plan? Da li su važniji podaci o prikazu stranice, broju posjeta, itd. i sl?

Hoće li kriterij za osnovu i dizajn medijskog plana biti analiza publike prema broju prikaza stranica, broju posjeta, vremenu potrošenom na stranici ili strukturi posjetioca, zavisi od marketinških ciljeva kampanje.

Iskustva s brojnih evropskih tržišta dokazuju kako je na uspjeh projekta GemiusAudience, osim metodologije, uticala i dostupnost raznolikih statistika o karakteristikama internet-medija koja je povezana sa analizom internet-korisnika. Naime, raznolikost informacija oglašivačima i medijskim planerima nudi podršku u procesu planiranja web medijskih kampanja, a prodajnim timovima na strani web-stranica / medija nudi mnoštvo mjerljivih argumenata u komunikaciji s oglašivačima.

Kako biste procijenili bosanskohercegovačke kompanije po stepenu razvoja analitike te nivou svjesti domaćih kompanija kada je alat ove vrste u pitanju ?

Više nego sama (ne)dostupnost do dotičnih informacija, problem većine kompanija zna biti kultura neiskorištavanja podataka za potrebe poslovnog odlučivanja. I to je više pravilo nego izuzetak. Mislim da bi se u ovom slučaju bilo dobro poslužiti primjerom iz novije literature. Harris Davenport u svojoj knjizi "Competing on Analytics" (Harvard Business School Press; 1 edition, March 6, 2007) kompanije kategorizira u pet razreda, a kao osnovu razvrstavanja uzima kriterij odnosa prema analitici, kako je i prikazano na slici u nastavku.

Davenport, u većoj mjeri od same činjenice da se kompanije u velikom broju još uvijek uvrštavaju u najniži razred – analitički oslabljena kompanija – upozorava na to kako kompanije nemaju jasne strategije i ciljeve o daljnjem razvoju u smjeru analitike. Taj primjer važi za sve kompanije generalno.

S gledišta bosanskohercegovačke internet-"priče" jasno je, da je GemiusAudience osnova analitike za potrebe internet-marketinga. Alat nudi ažurne i kredibilne informacije koje se širom Evrope prepoznaju kao standard i implementirane su u 19 zemalja Evrope.

Na kraju, ostaje samo pitanje ko će i kada će na bosanskohercegovačkom tržištu znati najbolje iskoristiti te istraživačke podatke za diferencijaciju i uspjeh.