U januaru ove godine časopis The Economist je objavio analizu u kojoj se sugeriše kako su bogate države zapada, koje su i u toku zime imale lockdown, nešto naučile iz proljetnog zaključavanja i umanjile su ekonomske posljedice novog zaključavanja, navodi u komentaru za Klix.ba ekonomski analitičar Damir Bećirović.
"Naravno, prema mom mišljenju je teško očekivati da bi se nešto slično kod nas desilo, jer smo izgubili skoro cijelu godinu, a da nismo shvatili kako pomoći privredi i kako se pripremiti za neke buduće krizne situacije. Kada razmatramo eventualno novo zaključavanje, treba podsjetiti da smo u drugom kvartalu prošle godine imali pad BDP-a više od 10 posto i 25.000 više nezaposlenih u tom momentu. Novo zaključavanje bi, prema mom mišljenju, bilo pogubno za kompanije koje su na rubu likvidnosti u ovom momentu (prvenstveno ugostiteljski i turistički sektor, te sektor prevoza) i veliki broj ovih firmi bi definitivno stavio 'ključ u bravu', jer su im rezerve likvidnosti na minimumu", kaže on.
S druge strane, kompanije koje su se prilagodile kroz izgradnju novih poslovnog modela, dodaje, a što uključuje digitalizaciju poslovanja ili rad od kuće, koje su održale "B2B kontakte" ili ih čak i proširile, ne bi osjetile značajnije posljedice i nastavile bi raditi na nivo kao i sada.
"Pad poslovne aktivnosti, uslijed novog zaključavanja, bi definitivno gurnuo i bankarski sistem u ozbiljne probleme, što bi dodatno zakompliciralo funkcionisanje cjelokupnog ekonomskog sistema. Iskreno, ne vjerujem u novo zaključavanje poput onog iz proljeća prošle godine, jer bi to moglo dovesti do političke nestabilnosti, a možda čak i građanskih protesta, pogotovo što je u prošloj godini izostala bilo kakva solidarnost javnog sektora sa ostalim kategorijama društva. Kao što je napisao danas moj prijatelj na jednoj društvenoj mreži: Otkud pravo nekome kome plata nikada nije kasnila ni dan da odlučuje o zaključavanju", pita se na kraju Bećirović.
Potencijalni novi lockdown bi ustvari na neki način bila repriza onoga što smo gledali prošle godine, sa par izuzetaka, smatra ekonomski analitičar i profesor na Sarajevo School of Science and Technology (SSST) Faruk Hadžić.
"Došlo bi porasta broja otkaza radnika, prije svega u privrednim sektorima, kao što je to slučaj bio i na početku pandemije. Mnogi poslodavci bi u ovoj situaciji mnogo opreznije reagovali, jer bi znali da mjere vlasti vezano za pomoć ne bi bile dovoljne, jer vidimo da i ovih dana isplaćuje pomoć za ljeto prošle godine", kaže on.
Poseban problem bi prestavljalo da mnogi radnici, koji su na početku dobili otkaze i imali naknadu sa biroa, ne bi sada bili u prilici istu koristiti, zbog neispunjavanja proteka vremena između posljednjeg gubitka posla, naglašava on.
"Na nivou ekonomije bi došlo do novog vala otpuštanja, pada prihoda i potrošnje, što bi dovelo do sve većeg pritiska na finansiranje budžetskih izdataka i povećano kreditno zaduživanje, a najprije kod MMF-a, gdje bi naše vlasti sigurno u kratkom vremenu ispunile sve zahtjeve samo da dobiju novac", zaključio je Hadžić.
Ručak iz jedne tave: Isprobajte recept za kremastu i hranjivu toskansku piletinu
