biznis
0

Kako povećati plasman bh. proizvoda na evropskom tržištu?

FENA
Realizacijom projekta "Savjetodavna podrška za preuzimanje i provedbu tehničkih propisa Evropske unije (EU)" otvoren je proces preuzimanja oko 2.000 akata i stvaranja tehničke infrastrukture za plasman bh. proizvoda na tržište EU i zemalja potpisnica CEFTA-e (Sporazum o slobodnoj trgovini za centralnu Evropu).

Ocjena je to sudionika konferencije upriličene danas u Sarajevu u povodu okončanja aktivnosti u sklopu spomenutog projekta.

Projekt koji je finansirala Evropska unija od 1,2 miliona eura pomoći će Bosni i Hercegovini na planu uklanjanja tehničkih barijera i stvaranju uvjeta za povećanje izvoza, odnosno unaprjeđenje razvojnih mogućnosti.

Kako je u uvodnom dijelu skupa istaknuo šef Odjela za operacije Delegacije Evropske komisije (EC-a) u BiH Kjartan Bjornsson, cilj projekta jeste stvaranje pretpostavki za kontrolu kvaliteta proizvoda u BiH u skladu sa zahtjevima EU i Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Napomenuo je kako se radi o mjerama koje imaju značajnu ulogu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU i koje su u funkciji unaprjeđenja zdravlja građana i očuvanja okoliša, te zaštite interesa potrošača i sprječavanja uvoza "nesigurnih" prozvoda koji nisu u skladu s utvrđenim standardima.

Uspješno okončanje aktivnosti predviđenih spomenutim projektom pozdravio je pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Nenad Pandurević, podsjećajući kako ostvarenje kvaliteta proizvoda predstavlja ključni preuvjet za iskorištavanje carinskih preferencija EU-a.

Radi se o izuzetnim trgovinskim mjerama za BiH koje EU donijela u septembru 2000., a po kojima naša zemlja ima pravo izvoziti u EU gotovo sve proizvode bez tarifnih i količinskih ograničenja, ukoliko su oni usklađeni s propisima EU o sigurnosti proizvoda.

Pandurević smatra da integriranje BiH u međunarodne ekonomske i političke tokove nema alternativu te da je neophodno istrajati na uspostavi zakonskih, institucionalnih i kadrovskih pretpostavki za kreiranje cjelovitog sistema kontrole proizvoda u BiH.

Sudionici skupa konstatirali su kako samo nekoliko bh. firmi izvozi industrijske proizvode s CE-oznakom, te da, istovremeno, u BiH ne postoji nijedan pogon kojem je odobren izvoz hrane životinjskog porijeklla.

Stoga su, kako je rečeno, inicirane aktivnosti na izradi neophodnih propisa.

Tako je bh. Agencija za sigurnost hrane u saradnji s ekspertima angažiranim u sklopu spomenutog projekta pripremila 55 nacrta propisa koji će biti proslijeđeni Vijeću ministara BiH.

Implementacija tih propisa podrazumijeva izgradnju laboratorija, inspekcijskih i certifikacijskih tijela i službi, bez čega BiH ne može biti ravnopravan partner u međunarodnoj trgovini, ocjena je sudionika konferencije.