Energetska tranzicija
28

Kako će se EU zabrana vozila koja imaju motor s unutrašnjim sagorijevanjem odraziti na BiH

Benjamin Redžić
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
U Evropskoj uniji će od 2035. godine biti zabranjena prodaja vozila koji imaju motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Pitali smo kako će se ova odluka odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

Odluka da se od 1. januara 2035. mogu prodavati samo električna vozila je doprinos ostvarenju cilja Unije da do 2050. bude klimatski neutralna - dio svijeta bez emisije štetnih gasova. Tranzicija iz fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije u saobraćaju je jedan od najznačajnijih segmenata energetske tranzicije, ne samo u Evropi, već u cijelom svijetu.

Posljedice po Bosnu i Hercegovinu

U Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini su napomenuli da je ovakva odluka posljedica sve izraženijeg globalnog zagrijavanja koje znači sve učestalije prirodne katastrofe. Sve je manje vremena da se planeta Zemlja sačuva i otuda velike odluke, kao što je ova EU. U Delegaciji EU su na upit Klix.ba obrazložili odluku, istakavši kako će se tretirati polovna vozila.

"Propis se primjenjuje isključivo na nova vozila za prvu registraciju u EU, Norveškoj i Islandu te na vozila koja ranije nisu bila registrovana izvan EU. Ne pravi se razlika između evropskih i neevropskih proizvođača, niti na osnovu mjesta gdje je vozilo proizvedeno. Odluka se ne odnosi na polovna vozila", naglasili su.

Haris Muratović, rukovodilac marke Moon - Porsche BiH, ukazao je da će odluka Unije podrazumijevati to da će prodavci novih vozila u Bosni i Hercegovini moći prodavati isključivo električna vozila.

"Ovisimo od toga šta se dešava u Evropi i svijetu. Neće se niko nama prilagođavati. Zakone trebamo prilagoditi tržišnim trendovima te se time pripremiti za sve ono što dolazi. Neće se više uopće proizvoditi vozila s motorima za fosilna goriva. To je suština", kazao je Muratović za Klix.ba.

Podsjetio je na nužnost prilagođavanja infrastrukture električnim vozilima, a što prije svega podrazumijeva to da širom zemlje bude što više punionica za ova vozila. Ukazao je da postoji prilika da ne pravimo greške koje su napravile druge države.

U Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine očekuju da će Bosna i Hercegovina do 2035. u potpunosti imati ista pravila kao i EU, koja se odnose na električna vozila.

"S obzirom na obaveze na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i obaveze na osnovu Sporazuma o osnivanju Transportne zajednice, očekujemo da će se politika sve više usklađivati s politikom EU, a da će propisi do 2035. u potpunosti biti podudarni onima u EU, čak i ako Bosna i Hercegovina do tada ne bude članica Unije", ukazali su.

Kako podstaći kupovinu

Muratović je istakao i na nužnost da vlasti podstiču kupovinu električnih vozila. U Bosni i Hercegovini donedavno nisu postojale subvencije za kupovinu ovih vozila. Međutim, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je prošle godine izdvojila milion KM za subvencioniranje - po 10.000 KM svakom kupcu. To nije jedini mogući podsticaj.

U drugim državama je na određeni period moguće besplatno puniti vozilo strujom, postoje besplatni parkinzi, moguće se kretati trakom namijenjenom za vozila javnog prijevoza. U Delegaciji EU su ukazali i na mogućnost snižavanja iznosa taksi na uvoz električnih vozila. Iz Ministarstva komunikacije i prometa Bosne i Hercegovine su pozvali na ukidanje taksi.

Strahovi

Uprkos tome što sve učestalije prirodne katastrofe primoravaju na radikalne odluke, nisu izostale kritike na odluku EU. Pojedinima je odluka neprihvatljiva i zbog toga što smatraju da mnogi neće moći priuštiti električna vozila. U Delegaciji EU su komentarisali ovu bojazan.

"Evropska komisija je analizirala ekonomske, socijalne i ekološke efekte rigoroznijih ciljeva. Višim standardima koji se odnose na emisiju ugljendioksida (CO2) bi se trebalo osigurati da mobilnost bez emisija (štetnih gasova) postane pristupačna za sve potrošače, kao rezultat ekonomije obima, za koju se očekuje da će sniziti troškove proizvodnje, posebno za baterijske sisteme", konstatovali su.

Prema njihovim riječima, štaviše, kada se gledaju ukupni troškovi jednog vozila, višim standardima koji se odnose na CO2 donose se prednosti korisnicima novih i polovnih vozila, jer je npr. cijena struje znatno niža od cijene fosilnih goriva.

Također su podsjetili da su spremni pomoći Bosni i Hercegovini u elektrifikaciji mobilnosti.

"EU daje Bosni i Hercegovinu najveću finansijsku pomoć u zelenoj tranziciji. Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan, vrijedan devet milijardi eura bespovratnih sredstava, podrazumijeva podršku energetskoj tranziciji. Kako bi iskoristile dostupnu pomoć, vlasti trebaju predvoditi napore na izradi strategije i planova kojima se uvažavaju evropska i globalna dešava u oblasti mobilnosti", zaključili su u Delegaciji EU.

Bosna i Hercegovina kao deponija

Muratovića smo pitali koliko je opravdana bojazan da će Bosna i Hercegovina postati deponija automobila uvezenih iz EU, a nakon što je Unija odlučila da od 2035. bude dozvoljena prodaja isključivo električnih vozila.

"Taj strah je vrlo opravdan. Kao što znate, uvozi se sve i svašta, sve ono što prosječni Evropljanin nije želio da vidi je završavalo u balkanskim i afričkim državama. Poznati smo po tome da kupujemo 'krševe' iz zapadne Evrope. Uglavnom je riječ o automobilima s neprovjerenom kilometražom, udarenim automobilima", napomenuo je.

Kako je rekao, polovni automobili u Njemačkoj su skuplji nego kod nas.

"Jedina mogućnost da se kupi automobil po povoljnijoj cijeni jeste da je vraćen broj pređenih kilometara i da nije održavano kako treba. Ljudi se bave svim i svačim, uvoze takve automobile", naglasio je.

Prema BIHAMK-ovim podacima za 2021., u Bosni i Hercegovini su registrovana 133 električna vozila.