biznis
0

Južni tok vodi preko Mađarske i Slovenije u Italiju

FENA
Najveći svjetski proizvođač gasa "Gasprom" odredio je maršrutu kopnene dionice gasovoda "Južni tok", koja će voditi preko Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije na sjever Italije, uprkos tome što konačna odluka o realizaciji projekta nije donesena.

Ranije je u razmatranju bila varijanta izgradnje trase u Austriju, do velikog distributivnog centra gasa u Baumgartenu, izjavio je agenciji Reuters u srijedu izvor u "Gaspromu".

"Gasprom" je, međutim, odlučio da distributivno čvorišete za "Južni tok" bude na sjeveru Italije, ne obrazlažući takvu odluku, javio je Tanjug.

Neće biti tranzita preko Austrije, već će biti izgrađen samo ogranak za njihove potrebe, rekao je neimenovani izvor, dodajući da se također razmatra izgradnja ogranka preko Grčke na jug Italije.

Predstavnici "Gasproma" nisu zvanično željeli komentarisati informaciju o definiranju konačne maršrute gasovoda.

Vrijednost projekta izradnje "Južnog toka" se procjenjuje na 10-15 milijardi eura, s tim što bi konačna odluka o investicijama trebala biti donesena krajem 2012. godine.

Austrijska kompanija OMV, jedna od inicijatora konkurentnog projekta "Nabuko", planira taj gasovod priključiti na evropski centar za distribuciju i berzansku prodaju gasa "Central European Gas Hub" (CEGH) u Austriji.

Pretpostavlja se da će se ovaj cjevovod puniti gasom iz nalazišta Šah Deniz u Azerbejdžanu.

Dnevni list "Moskovske novosti" u četvrtak je objavio da je "Gasprom" želio izgraditi gasovod preko Austrije samo pod uslovom da otkupi 50 posto CEGH-a, što je Evropska komisija odlučno odbacila.

Osim što lobira konkurentni projekt "Nabuko", Austrija je drugi po značaju centar berzanske trgovine gasom.

"Gasprom" i druge ruske energetske kompanije žele pristup maloprodajnom tržištu gasa i električne energije Evrope, koja se protivi monopolskom položaju "Gasproma" u izvoznim rutama i pokušava da se oslobodi previsoke zavisnosti od ruskog gasa.

Prvu gasnu maršrutu, koja zaobilazi tranzitne zemlje, "Sjeverni tok" ruski koncern je pustio u rad prije mjesec dana.

Taj gasovod, postavljen po dnu Baltičkog mora, od Rusije do Njemačke, za sada obezbjeđuje transport 27,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, s tim što je moguće udvostručenje njegovog kapaciteta.

"Južni tok" će, kako je planirano, obezbjediti godišnju isporuku 63 milijarde metara kubnih gasa za Evropu, a bit će postavljen po dnu Crnog mora, zaobilazeći Ukrajinu.

Sporovi Moskve i Kijeva oko cijene gasa do sada su više puta ugrozili izvoz tog energenta u Evropu.

Uprkos tome, analitičari su skeptični kad je u pitanju budućnost projekta, navodeći da su za njegovu realizaciju neophodne gigantske investicije, naveo je Reuters.

  • Bolje je uložiti tri do pet milijardi eura u rekonstrukciju ukrajinskog sistema gasovoda nego 20 milijardi eura u izgradnju Južnog toka - smatra analitičar Valerij Nestorov iz ruske investicione kompanije "Trojka dijalog".

Propisi Trećeg energetskog paketa EU-a, kao i stav Turske, s kojom Rusija još uvijek ne može da se dogovori o izgradnji "Južnog toka" u njenim teritorijalnim vodama, stoje na putu realizacije projekta.

  • Ukoliko se 'Gasprom' dogovori s Ukrajinom oko cijene gasa, a pregovori idu u tom pravcu, projekt "Južni tok" će biti suvišan - istakao je Nestorov, dodajući da bi odustajanje od projekta obradovalo investitore "Gasproma", pošto bi tada visina dividendi porasla.