Mogući novi rekordi
75

Izvoz oružja iz BiH povećan i ove godine, nadležni zadovoljni sigurnom i konkurentnom industrijom

Piše: Dž. Č.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Bosna i Hercegovina, kao i zemlje regije, i ove godine bilježe rast namjenske industrije. Dok širom svijeta postoji zabrinutost zbog zloupotrebe izvoza oružja i vojne opreme, bh. vlasti ističu kako je ova industrija u našoj zemlji sigurna i konkurentna.

Protekle dvije godine BiH je zabilježila rekorde u prodaji naoružanja u skoro četrdeset zemalja svijeta. Kako nam otkriva ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, u prvoj polovini 2017. godine i dalje ćemo imati trend rasta.

"Moja očekivanja su pozitivna, a i pokazatelji su odlični. Ukoliko uzmemo u obzir da je izvoz oružja i opreme iz BiH uvijek bio veći u drugoj polovini godine, možemo očekivati nove rekorde. Radi se o zaista konkurentnoj grani industrije. Proteklih godina Federacija BiH je prednjačila u izvozu u odnosu na RS, a ove godine imamo povećanje izvoza oružja, vojne opreme te proizvoda dvojne namjene u oba entiteta", rekao nam je Šarović.

SAD, Afganistan i Saudijska Arabija glavni izvoznici

U prvih sedam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno oružja i vojne opreme u vrijednosti 92.866.832 KM, što predstavlja povećanje od 19,7 posto s obzirom na to da je u istom periodu prošle godine iz BiH izvezeno robe u vrijednosti 77.579.750 KM. Iz BiH je prošle godine izvezeno oružja i municije u ukupnoj vrijednosti 597 miliona KM. Na čelu kolone kompanija koje su najuspješnije u ovoj oblasti već godinama su Pretis iz Vogošće, Igman iz Konjica te Unis Gineks iz Goražda.

Bh. kompanije izvoze u više od 50 zemalja svijeta, a u prvom polugodištu 2017. godine glavna izvozna tržišta bila su SAD, Afganistan, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Maroko, Turska, Srbija, Indonezija, Irak, Njemačka, Bugarska, Austrija, Švicarska, Rumunija, Malezija, Kongo, Mađarska, Makedonija, Izrael i Egipat. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, na ovim tržištima namjenska industrija naše zemlje bilježi milionski izvoz.

Kao i prethodnih godina, i u prvih sedam mjeseci 2017. godine najviše se municije izvozilo za vojno oružje, u vrijednosti 71.615.908 KM, zatim ostale vojne municije u vrijednosti 8.071.047 KM te vojnog artiljerijskog oružja u vrijednosti 5.570.989 KM. Najmanje su se izvozile jednocijevne i puške sa glatkom cijevi te ostale puške za sport, lov i streljaštvo.

U zemljama regije slična je situacija. Srbija je prošle godine izvezla oružja i drugih vojnih proizvoda u vrijednosti većoj od 1,3 milijarde KM, a Hrvatska u vrijednosti blizu 390 miliona KM.

Velika odgovornost nadležnih institucija

Međutim, kako nam govore iz Vanjskotrgovinske komore BiH, nikada se ne može u potpunosti znati da li će se oružje iz BiH zadržati u zemlji u koju bude prvobitno izvezeno. Ranije su brojni mediji prenosili kako postoji mogućnost da oružje iz BiH završava u rukama ekstremista. S druge strane, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nema informacije o bilo kakvoj zloupotrebi naoružanja koje je isporučeno iz naše zemlje. Šarović nam govori kako su kontrole izvoza iz BiH višestruke.

"Ovo je ozbiljna industrija i u tom smislu je potrebna velika odgovornost. U velikim i najrazvijenijim zemljama namjenska industrija je osnov razvoja. Ne vidim razlog zašto one potencijale koje imamo ne bismo iskoristili. Uvijek je velika pozornost nad ovim sektorom, a uvijek će biti onih koji će pokušati ovu trgovinu zloupotrijebiti, što se dešava širom svijeta. Zbog toga i služe liste UN-a gdje je dozvoljen izvoz naoružanja. Monitoring je aposolutno prisutan i od drugih faktora u BiH. Moramo se i mi pridržavati međunarodnih obaveza. Na nama je da bilo kakav pokušaj zloupotrebe izvoza sankcionišemo i spriječimo. Proteklih godina smo lišeni tih slučajeva zahvaljujući odgovornom radu bh. institucija", rekao nam je Šarović.

Odbijanje zemalja koje su pod sankcijama

Prošle godine na listi zemalja koje su odbijene kao naručitelji oružja iz BiH bila je Burkina Faso jer je članica Ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja (ECOWAS). Prije dvije godine Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije dalo saglasnost za izvoz oružja u Ukrajinu, a ove godine također nekoliko zemalja nije dobilo dozvolu.

Šarović ističe kako uvijek postoje klijenti koji nisu dovoljno informisani o izvozu, zbog čega dolazi do odbijanja.

"Mi klijente pokušavamo prije svega upoznati o listi zemalja koje su pod jednom vrstom sankcija i na to ih upozoravamo kako ne bi trošili novac na sklapanje aranžmana. Sve zemlje moraju prvo provjeriti kakve imaju uslove za izvoz", upozorava Šarović.

Podsjećanja radi, u cilju očuvanja međunarodnog mira i stabilnosti Ministarstvo vanjskih poslova BiH, bez saglasnosti Komisije ECOWAS-a, ne može dati saglasnost za potencijalni izvoz naoružanja i vojne opreme u zemlje članice ECOWAS-a.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima nadležnost prilikom izvoza naoružanja i vojne opreme upozoriti nadležne bh. institucije i kompanije o tome podiježe li nekim međunarodnim sankcijama država u koju se namjerava relizovati izvoz.

Kada je riječ o preciznosti, redovitosti te jasnoći isporuka, BiH se nalazi na 44. poziciji kada govorimo o transparentnost u izvozu malog i lakog naoružanja, objavljeno je nedavno u godišnjoj publikaciji "Trade Update 2017, Transfers and Transparency". Na istoj listi, Srbija je na trećem, a Hrvatska na 16. mjestu.