Za cestu Šićki Brod - Đurđevik dosad su utrošena 23 miliona KM, dok eksproprijacija koči nastavak projekta

Izgradnju magistralne ceste Šićki Brod – Đurđevik prate problemi u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i pribavljanju potrebnih dozvola, a iz Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH upozoravaju da administrativne i pravne prepreke direktno utječu na dinamiku realizacije ovog infrastrukturnog projekta u Tuzlanskom kantonu.

Naime, u odgovoru na zastupničko pitanje Admira Čavalića u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, iz ovog javnog preduzeća navode kako se aktivnosti na projektu kontinuirano provode, ali da je za njegovu efikasniju realizaciju potrebno koordinirano djelovanje svih nadležnih institucija.

Na LOT-u 2 radovi su u toku, uložena 23 miliona KM

Prema podacima Cesta FBiH, na LOT-u 2 izvode se radovi predviđeni pojedinačnim odobrenjem za prvu fazu radova. Izvođač je uveden u posao 15. augusta 2025. godine, a ugovoreni rok za izvođenje iznosi 30 kalendarskih mjeseci.

Prema ugovorenoj dinamici, završetak radova planiran je za 15. februar 2028. godine, a do sada je na LOT-u 2 utrošeno približno 23 miliona KM.

Kako je rečeno, u taj iznos uključeni su troškovi eksproprijacije, izvođenja radova, izrade projektne dokumentacije, različitih naknada i taksi te ostali troškovi projekta.

Od ukupnog iznosa, za samo izvođenje radova do sada je investirano oko devet miliona KM, a finansijska sredstva za realizaciju projekta osigurava Vlada Federacije BiH, u skladu s predviđenom dinamikom i sukcesivno na godišnjem nivou.

Iz Cesta FBiH ističu da uredno izvršavaju svoje ugovorne finansijske obaveze prema izvođaču, uključujući plaćanje avansa i dospjelih mjesečnih privremenih situacija, u skladu s ugovorom.

Eksproprijacija na LOT-u 1 još nije počela

Za razliku od LOT-a 2, na LOT-u 1 postupak eksproprijacije nekretnina još nije započeo, što, prema odgovoru Cesta FBiH, znači da u tom segmentu projekta nije ostvaren napredak u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

Kako je pojašnjeno, nakon što je u januaru 2026. godine donesena odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju predmetne poddionice, nadležnom organu uprave upućeni su zahtjev za cijepanje parcela i prijedlog za potpunu eksproprijaciju nekretnina, kako bi se stvorili uslovi za pribavljanje potrebnih odobrenja za građenje.

Međutim, navedeni organ uprave odbio je zahtjev za cijepanje parcela kao preuranjen. Iz Cesta FBiH navode kako rješavanje imovinsko-pravnih odnosa predstavlja jedan od ključnih preduslova za nesmetano izvođenje radova.

Postupci eksproprijacije, kako kažu, u pojedinim slučajevima traju duže od očekivanog, čime se odgađa mogućnost uvođenja izvođača u posjed zemljišta i početka radova na određenim lokacijama.

Dodatni problem predstavljaju dugotrajni sudski postupci u predmetima eksproprijacije koji se vode pred nadležnim kantonalnim sudovima.

Problem i neusklađenost propisa o državnoj imovini

Iz Cesta FBiH upozoravaju i na posljedice nepostojanja jedinstvenog zakona o državnoj imovini na nivou Bosne i Hercegovine, što, kako navode, stvara pravnu nesigurnost kod infrastrukturnih projekata.

Prema njihovom obrazloženju, nije jasno definisano vlasništvo nad zemljištem koje je predmet eksproprijacije i gradnje, dok različite institucije mogu imati suprotstavljene tvrdnje o nadležnostima i vlasništvu. To dovodi do pravnih sporova i kašnjenja u realizaciji projekata.

U tom kontekstu, ukazali su i na privremenu mjeru Ustavnog suda BiH iz 2024. godine, kojom je privremeno stavljena van pravne snage odluka Vlade FBiH o promjeni namjene šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju u druge svrhe.

Kako se navodi u odgovoru, ta mjera je i dalje na snazi jer Ustavni sud BiH još nije donio konačnu ocjenu ustavnosti navedene odluke.

Iz ovog javnog preduzeća naglašavaju da su ugovoreni rokovi za izvođenje radova na pojedinim poddionicama utvrđeni uz pretpostavku da će prethodni uslovi za njihovu realizaciju biti ispunjeni.

Zbog toga svako neplanirano zadržavanje u postupcima eksproprijacije, pribavljanju dozvola ili izmještanju instalacija, naglašavaju, direktno utječe na mogućnost poštivanja ugovorenih rokova.

Traže koordinaciju nadležnih institucija

Iz Cesta FBiH smatraju da se eventualna kašnjenja ne mogu posmatrati isključivo kroz aktivnosti investitora i izvođača radova, već je potrebno uzeti u obzir cjelokupan proces realizacije projekta i obaveze svih institucija uključenih u njegovu provedbu.

Zbog toga ukazuju na potrebu intenzivnije saradnje s nadležnim gradskim i općinskim službama, javnim komunalnim preduzećima, kantonalnim upravama i ministarstvima, u čijoj su nadležnosti pojedine prepreke koje usporavaju realizaciju.

Kao moguće mjere za ubrzanje projekta navode koordinirano djelovanje nadležnih institucija, postupanje u zakonskim i razumnim rokovima te efikasniju međuinstitucionalnu saradnju.