Tajvan planira kupovati plin iz projekta na Aljasci i uložiti do 4,4 milijarde dolara

Tajvansko Ministarstvo ekonomije navelo je da je državna naftna i plinska kompanija CPC Corporation u martu 2025. potpisala pismo namjere za projekt prirodnog plina na Aljasci. Prema saopćenju, kompanija i američka strana ostvarile su značajan napredak nakon više od godinu pregovora i procjena.

Prema trenutnom planu, godišnja kupovina plina i učešće u razvoju projekta na Aljasci, uz procijenjeno maksimalno ulaganje od 4,4 milijarde dolara, dio su područja saradnje. Ako projekt bude napredovao prema planu, mogao bi najranije 2032. početi podržavati snabdijevanje Tajvana prirodnim plinom.

Ministarstvo je navelo da bi dugoročna nabavka energije i ulaganje u projekt pomogli diverzifikaciji snabdijevanja prirodnim plinom, povećali fleksibilnost i produbili saradnju Tajvana i SAD-a. Dodali su da će saradnja biti vođena principima obostrane koristi i profesionalnosti, dok će konkretni investicioni aranžmani, udjeli i uslovi zavisiti od daljih pregovora i komercijalnih procedura.

Američki predsjednik Donald Trump na političkom skupu na Aljasci u utorak je pohvalio planiranu kupovinu iz predloženog megaprojekta, cjevovoda dugog 807 milja, odnosno 1.300 kilometara, koji bi povezao North Slope na Aljasci s terminalom za izvoz ukapljenog plina na jugu savezne države. "Tajvan je upravo pristao kupovati 30 posto plina iz cjevovoda u narednih 20 godina", rekao je Trump i dodao: "To garantuje uspjeh. To je jedna od najvećih obaveza u historiji za bilo šta. To je jedan od najvećih poslova ikada sklopljenih."

Saopćenje Tajvana nije preciziralo na koliko se godina odnosi planirana obaveza. Trump je ranije slično govorio o ulaganju Južne Koreje od 54 milijarde dolara u aljaski cjevovod, ali su južnokorejski zvaničnici bili oprezniji i naveli da prije obavezujuće odluke moraju procijeniti komercijalnu održivost projekta.

Plan dolazi u trenutku kada Tajvan očekuje američki paket prodaje oružja vrijedan 14 milijardi dolara. Sjedinjene Američke Države su glavni neformalni podržavalac i dobavljač oružja Tajvanu, dok Kina pojačava vojni i diplomatski pritisak na ostrvo koje smatra svojom odmetnutom pokrajinom.

Kina je od Trumpa tražila zaustavljanje prodaje oružja Tajvanu. Nakon njegovog samita u maju s kineskim liderom Xi Jinpingom u Pekingu, rekordni paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 14 milijardi dolara bio je zaustavljen, dok je Washington u decembru odobrio drugi paket vrijedan 11 milijardi dolara.