Kako bi Badel mogao kupiti Jamnicu i Sarajevski kiseljak: Kredit tri banke, EBRD i odgođeno plaćanje

Finansiranje bi se, prema neslužbenim informacijama koje navodi Poslovni dnevnik, oslanjalo na kredit tri najveće hrvatske banke, ulazak EBRD-a i odgođeno plaćanje dijela cijene.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, kreditori bi trebali biti Zagrebačka banka, Erste i PBZ, s oko pola milijarde eura. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) navodno bi učestvovala s oko 200 miliona eura, uglavnom kroz vlasničko ulaganje. Treći dio konstrukcije je takozvani vendor aranžman s vlasnikom Fortenove Pavlom Vujnovcem, odnosno odgođena naplata dijela cijene, a još nije poznato u kojem obliku. Vrijednost cijelog paketa navodno je između 800 i 900 miliona eura.

Ipak, za sada ništa od toga nije službeno potvrđeno. PBZ i Erste pozvali su se na bankarsku tajnu, Zaba nije odgovorila, EBRD nije želio komentarisati navode, a iz Badela nisu odgovorili na upit.

Fortenova i Badel 1862 potpisali su 2. juna ugovor o ekskluzivnosti pregovora, koji je trajao do 30. septembra. Istek roka nije bio popraćen saopćenjem, ali je izvršni direktor Fortenove Fabris Peruško, kako prenosi Poslovni dnevnik, na konferenciji rekao da je Fortenova u završnoj fazi potpisivanja ugovora. Badel bi s Fortenovinom divizijom pića, kako je naveo, imao oko 130 miliona eura EBITDA-e. Poslovni dnevnik navodi i da bi zbog potrebnih suglasnosti zaključenje posla bilo tek u 2027. godini.

Šta to znači za BiH

Pregovori obuhvataju udjele u četiri kompanije: Jamnica plus (Hrvatska), MG Mivela (Srbija), Sarajevski kiseljak (BiH) i Jamnica Ljubljana (Slovenija). Ako se posao zaključi, Sarajevski kiseljak dobio bi novog vlasnika.

Prema podacima kompanije, proizvodnja Sarajevskog kiseljaka traje od 1891. godine, a istoimena prirodna mineralna voda izvire u Kiseljaku. Danas posluje u okviru Fortenovine divizije pića, zajedno s Jamnicom plus, MG Mivelom i slovenskom Jamnicom. Klix.ba je ranije pisao o ekskluzivnim pregovorima o prodaji te divizije.