Značajna odluka
29

Produžuje se staza aerodroma u Sarajevu, slijetat će veći avioni i otvara se mogućnost za letove ka SAD-u

B. R.
Međunarodni aerodrom Sarajevo (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Međunarodni aerodrom Sarajevo (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Općina Ilidža je 17. oktobra produženje staze Međunarodnog aerodroma Sarajevo proglasila javnim interesom, potvrđeno je za Klix.ba. Produženjem staze omogućit će se slijetanje širokotrupnih aviona.
Staza će se produžiti sa 2.600 metara na 3.150 metara, i to do ulice Vasilija Grđića koja se nalazi uz istočni prag staze. Zbog toga će Međunarodni aerodrom Sarajevo morati izvršiti eksproprijaciju dvije parcele kod spomenute ulice ukupne površine 1.406 kvadratnih metara, čija je ukupna vrijednost 126.000 KM i koje su u vlasništvu kantonalnog Zavoda za izgradnju. Obrazloženo je zašto se mora izvršiti eksproprijacija.

"Potrebno je izvršiti eksproprijaciju samo dvije parcele koje presjecaju dva dijela kompleksa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a koji su namijenjeni za realizaciju ovog projekta. Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo je već upisan kao posjednik ovih parcela, a očigledno je da su one bile planirane za privođenje krajnjoj namjeni, realizaciji ovog projekta, što je prekinuto usljed rata u Bosni i Hercegovini", navedeno je u elaboratu Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Planirana je i rekonstrukcija staze, a objašnjeno je zašto se staza namjerava produžiti.

"Realizacijom ovog projekta bit će omogućeno slijetanje većine širokotrupnih aviona, što će značiti i uspostavljanje saradnje sa novim aviokompanijama, kao i uspostavljanje direktnih linija sa dalekim destinacijama, kao što su Sjedinjene Američke Države", istaknuto je.

Širokotrupni avioni su letjelice koje u prosjeku u ekonomskoj klasi imaju sedam do deset sjedišta u jednom redu te mogu imati kapacitet do 600 putnika. Odlukom Općinskog vijeća Ilidža je utvrđeno da je Međunarodni aerodrom Sarajevo korisnik eksproprijacije te da se može pristupiti eksproprijaciji. Odluka je 18. oktobra stupila na snagu.

Prijedlog sarajevske SDA

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 15. septembra usvojila eleborat koji se odnosi upravo na produženje aerodromske staze za 550 metara. Za proširenje aerodromskog terminala potrošeno je 37 miliona KM. Ranije je najavljena gradnja naftnog terminala za aerodrom i poslovnog kompleksa kompanije Hifa-Oil također višemilionske vrijednosti.

Međutim, sarajevska SDA je nedavno predstavila viziju urbanističkog razvoja Kantona Sarajevo do 2035. godine, a na čelu grupe autora ovog plana bio je arhitekta Faruk Kapidižić koji je od marta 2020. do početka 2021. bio kantonalni ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Plan podrazumijeva zatvaranje postojećeg aerodroma u Sarajevu i izgradnju novog na području Visokog, što je ideja koja datira od prije početka posljednjeg rata. Ovo je predloženo, jer je SDA ocijenila da je trenutna lokacija neuslovna za aerodrom, zbog toga što se nalazi u blizini gusto naseljenih mjesta i zbog učestale magle. Prijedlog je i da se lokacija sadašnjeg aerodroma pretvori u jezero sa pratećim rekreativnim, sportskim i turističkim sadržajem.

Načelnik Ilidže Nermin Muzur (NiP) je među onima koji se protive ovom prijedlogu. On je pitao zašto se ulaže novac u nešto za šta je predloženo da više ne postoji.

"Oni (Vlada FBiH) su prošle godine uložili 60-70 miliona KM, a ove godine ulažu još toliko. Bacaju 150 miliona KM i govore da će od tog aerodroma, kada ga prošire, napraviti jezero. Može li to iko normalan izjaviti? Šta će biti s 'Tunelom spasa' (koji se nalazi ispod aerodromske piste) koji je najposjećenija turistička atrakcija u Bosni i Hercegovini? Ako to bude jezero, to će biti prvo na kojem su gosti na plaži mrtvi ljudi, tobe ja rabbi. Harem, groblje u Butmiru je cijelom dužinom aerodroma. Da li će ekshumirati mrtve da bi napravili to jezero ili je nekome s Ilidže mrsko da ide do jezera, pa da mu sad jezero naprave ispred kuće", izjavio je načelnik Ilidže na jednom od predizbornih skupova.

U anketi iz 29. septembra pitali smo čitatelje da li Međunarodni aerodrom Sarajevo treba izmjestiti u Visoko. Od 15.000 onih koji su učestvovali anketi, njih 8.600 ili 53 posto bilo je protiv, 6.200 ili 40 posto je podržalo prijedlog, dok je nešto više od 1.000 čitatelja ili sedam posto odgovorilo da ne zna.