Norveška podvlači crtu: Povukla se iz vlasništva Caterpillara zbog učešća u izraelskim zločinima

Norveški naftni fond vrijedan 2 biliona dolara bio je jedan od 10 najvećih dioničara Caterpillara, držeći 1,2 posto u najvećem svjetskom proizvođaču građevinske opreme, vrijednom 2,1 milijardu dolara krajem juna. Fond je sada prodao cijeli svoj udio.

Također je rasprodao svoj udio u pet izraelskih banaka za pomoć u finansiranju naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. To znači da je norveški fond u samo nekoliko sedmica gotovo prepolovio broj izraelskih kompanija koje posjeduje, sa 61 na 33, zbog intenzivnog javnog i političkog pritiska.

Otkrića da su kompanije u koje je naftni fond ulagao održavale motore za izraelske borbene avione korištene za bombardiranje Gaze izazvala su val zaprepaštenja u skandinavskoj zemlji.

Neke manje opozicione političke stranke pozvale su na potpuni izlazak fonda iz Izraela, a njegovog glavnog izvršnog direktora na ostavku prije parlamentarnih izbora u Norveškoj za dvije sedmice.

Dejvestiranje Caterpillara označava prvi put da je naftni fond rasprodao udio u neizraelskoj kompaniji zbog djelovanja u Izraelu i na palestinskim teritorijima.

Fond je rasprodan na temelju preporuke neovisnog Vijeća za etiku, tijela koje je osnovala norveška vlada kako bi ga savjetovala o tome kada isključiti kompanije iz svog portfelja zbog kršenja međunarodnog prava.

"Buldožere koje proizvodi Caterpillar izraelske vlasti koriste u široko rasprostranjenom nezakonitom uništavanju palestinske imovine. Nema sumnje da se Caterpillarovi proizvodi koriste za počinjenje opsežnih i sistematskih kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Kompanija također nije provela nikakve mjere za sprječavanje takve upotrebe", navode.

Fond je također kasno u ponedjeljak navečer objavio da je rasprodao udio u First International Bank of Israel i njezinoj matičnoj kompaniji FIBI Holdings, Bank Leumi Le-Israel, Mizrahi Tefahot Bank i Bank Hapoalim, sve za pružanje finansijskih usluga potrebnih za izgradnju izraelskih naselja na Zapadnoj obali koja se prema međunarodnom pravu smatraju nezakonitima.

Jens Stoltenberg, norveški ministar finansija i bivši čelnik NATO-a, rekao je za Financial Times u intervjuu objavljenom u ponedjeljak da je fond pronašao "pravu ravnotežu" po pitanju Izraela unatoč suočavanju s "dilemama" i "teškim odlukama".

Neki norveški dužnosnici zabrinuti su da se fond nalazi u gotovo nemogućoj poziciji u kojoj mora odgovoriti na snažno javno mnijenje zabrinuto zbog izraelskog ponašanja u Gazi i zadržati SAD - snažnog podupiratelja Tel Aviva - na svojoj strani.

Nekoliko ih je izrazilo privatnu zabrinutost da bi, ako fond proda previše izraelskih kompanija, neke američke države mogle primijeniti zakone protiv bojkota koji bi mogli negativno utjecati na investitora i Norvešku.