Jedan od direktora Bechtela otvoreno o Južnoj interkonekciji: Postoji politički problem, ali vidjet ćemo

Atlantsko vijeće je organizovao samit na kojem se govorilo o Balkanu i mogućnostima razvoja, a na jednom od panela gostovao je i Siberell.

On je prvo govorio o samoj kompaniji Bechtel, o tome koliko dugo postoje i čime se bave, naglasivši da imaju historiju prisustva na Zapadnom Balkanu.

"Vodimo biznis na globalnom nivou i imamo privilegiju da radimo na prostoru Zapadnog Balkana od 1998. godine, uglavnom na izgradnji putne infrastrukture. Radili smo u Hrvatskoj, Albaniji, Kosovu, a trenutno imamo projekte u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Ovi projekti su odgovor na potrebe vlada da naprave infrastrukturu, razviju ekonomiju i omoguće EU integracije. Najveći značaj tih projekata je u povezivanju regiona što dovodi do ekonomskog rasta", kazao je on.

Zatim je govorio o energetskoj stabilnosti kao jednom od najvećih izazova današnjice usljed ruskog napada na Ukrajinu. Tom prilikom se osvrnuo na projekat Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini.

"Energetska stabilnost je obaveza svih vlada u svijetu, tako je i u balkanskoj regiji gdje postoji napor da se stanovništvu omogući više opcija i smanji zavisnost od ruskog gasa koji je još uvijek jedini dostupan u nekim mjestima kao što je Sarajevo. Radimo u regiji na tome da pronađemo mogućnosti kako bi proširili opcije, posebno u smislu nabavke američkog LNG-a preko Grčke ili preko Hrvatske. Mislim da će taj novi koridor biti u fokusu u narednom periodu", poručio je Siberell.

Voditelj panela ga je pitao za optimistične najave u vezi s tim projektom, međutim Siberell ističe da neće biti lako.

"Da je lako, mi ne bismo bili tu. Zapravo je prilično teško, iskreno. Ovdje su ambasadori u publici koji znaju s čim se suočavamo u ovim projektima. Stvar je u zakonima koji imaju problem s privlačenjem investicija... Neke promjene se moraju desiti da bi nam bilo lakše doći, kao što su to uradili u Sjevernoj Makedoniji", naveo je izvršni direktor Bechtela.

Siberell je kazao da bi projekat Južne plinske interkonekcije omogućio BiH da preko terminala za ukapljeni prirodni gas na Krku u Hrvatskoj uveze američki gas. Istaknuo je da je riječ o projektu koji podržava trenutna američka administracija i koji su podržavale i ranije američke administracije.

"Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, jer se radi o projektu koji će generisati prihod. Dakle, finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Mi još nismo imali privilegiju da radimo u BiH, radili smo u susjednim zemljama, ovo bi bio sjajan projekt da počnemo, ali vidjet ćemo", rekao je on.