Najnovija procjena MMF-a je da gubici iznose 1400 milijardi dolara. U izvještaju se navodi da kontinuirani pad cijena na tržištu nekretnina i opće usporavanje privrede znače da raste broj slučajeva u kojima građani ne uspijevaju da otplate kredit, i da će se situacija dodatno pogoršati. Stanje na berzama širom svijeta se u utorak donekle popravilo, ali investitori nastavljaju da brinu za budućnost pojedinih finansijskih institucija.
Dvije najveće berze u Moskvi u utorak ujutro su ostale zatvorene, nakon što je poslovanje na njima obustavljeno zbog pada vrijednosti dionica od 15, odnosno 19 odsto. Indeks FTSE 100 u Londonu je porastao za 7,8 posto, uprkos tome što su cijene dionica na toj berzi pale. Indeks Dow Jones u SAD-u je na početku poslovanja u utorak porastao za 0,6 posto, dok stanje na azijskim berzama izvještači opisuju kao "mješovito".
Indeks Nikei 225 u Japanu pao je za više od 5 posto, ali se zatim oporavio.
Nešto bolje stanje na australijskoj berzi, koja je zabilježila rast, direktna je posljedica "obaranja" kamata od strane australijske centralne banke sa 7 posto na 6%, navode dopisnici BBC-a.
Poslije rasprodaje dionica na berzama širom svijeta u ponedjeljak, indeksi evropskih berzi zabilježili su veliki pad.
Dionice banaka na evropskim berzama dramatično su pale usred špekulacija da će bankama biti neophodna dodatna sredstva da bi mogle da nastave poslovanje.
Evropski ministri finansija sastali su se u Luksemburgu kako bi zauzeli zajednički stav u pogledu garancija na uloge građana u bankama Evropske unije.
Ministri su se dogovorili da će zemlje članice Evropske unije garantovati privatne uloge u visini od minimalno 50 hiljada eura, dok će neke zemlje garatovati i veće uloge.
Ministri finansija su, pored toga, zacrtali strategiju za podsticanje finansijskih tržišta.
U procesu dokapitalizacije banke će dobiti koliko god žele sredstava da bi mogle da nastave svoje normalno poslovanje, a vlade će, zauzvrat, postati suvlasici tih banaka, saopćeno je nakon sastanka.
Irski ministar finansija Brian Lenian naglasio je prije sastanka da nijedna država ne može sama da riješi problem garancija, i istovremeno potvrdio da će biti razmatran prijedlog da vlade garantuju ušteđevine građana do 100 hiljada eura.
Do pokušaja da se usaglasi zajednička evropska strategija došlo je nakon što su neke od 27 članica Unije povukle jednostrani potez garantujući sve uloge štediša, što je potom izazvalo ogromne gubitke na finansijskim tržištima.
Britanski biznismen ser Richard Branson je u razgovoru za BBC ocijenio da je posrijedi najteža recesija koju je doživio: "Strašno je to što je nekolicina banaka i hipotekarnih kuća, uz nedostatak regulative, Britaniju, pa i čitav svijet, bacilo na koljena", rekao je Branson.
Jedan od najvećih gubitnika na berzama je britanska Kraljevska banka Škotse (RBS), čije dionice su pale za oko 40 procenata.
Sve to se dogodilo uprkos planu američke vlade za spas finansijskih institucija, koji je usvojen prošle nedjelje, kao i naporima nekoliko evropskih zemalja - među kojima su Njemačka i Danska - da povećaju povjerenje u njihove banke.
"Činjenica je da su ljudi uplašeni i jedino što rade jeste da prodaju dionice. Investitori rasprodaju svoje akcije i žele da se otarase svega što mogu, jer im se čini da ništa ne funkcioniše", izjavio je u ponedeljak Rajan Ditrik, viši tehnički strateg u kompaniji Šefers investment.
Profesor Charles Gudhart sa ugledne Londonske škole ekonomije (LSE) za BBC je rekao da je ozbiljna kriza očigledno zahvatila i Evropu:
"Evropski političari su se zavaravali da je ovo isključivo američka kriza, a dobro se znalo da to nije tačno. U njenom središtu je tržište nekretnina, a podjednako veliki, ako ne i veći, uzlet a potom i pad zabilježile su cijene nekretnina u Britaniji, Irskoj, Španiji i Danskoj", rekao je on.
Ako se evropski lideri brzo ne dogovore o zajedničkom planu, posljedice bi mogle da budu bolne - ekonomska kriza iz 1929. godine dovela je do propasti banaka i galopirajuće nezaposlenosti.
Tekuću krizu, upozoravaju stručnjaci, već osjećaju mala i srednja preduzeća, jer su njima namijenjeni krediti praktično presahli, a recesija je pred vratima mnogih zemalja.
George Magnus, viši ekonomski savjetnik u švicarskoj banci UBS, upozorava da su neke zemlje, kako kaže, "ranjivije od drugih":
"Zemljama poput Njemačke i Francuske bit će teško da očuvaju makroekonomsku stabilnost, ali će nekako pregurati ovu krizu. Mnoge druge zemlje, posebno na jugu Evrope, to možda neće moći. Zbog strogih pravila eurozone ne mogu da mijenjaju kurs valute, odnosno da devalviraju njenu vrijednost, niti da povećaju budžetski deficit. Tim zemljama prijeti jako ozbiljna kriza koju EU nikako ne bi smjela da ignoriše", kaže George Magnus u razgovoru za BBC.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
