Nalazišta plina u ekonomskim zonama Izraela, Cipra i Libanona potaknula su velika istraživanja u toj regiji i već postoje planovi za zajednički izvoz plina Europi.
Ukupne rezerve plina u istočnom Sredozemnom moru procjenjuju se na više od 10 biliona kubičnih metara, po procjenama američke znanstvene agencije US Geological Survey koje ne uključuju područje južno od Krete, što bi bilo dovoljno za evropske potrebe više od 15 godina.
To bi moglo udahnuti život posustalim evropskim naftnim i plinskim industrijama, koje se temelje na pretežito kopnenim nalazištima, jer teška privredna vremena bude zanimanje za domaća nalazišta.
Potencijali zapadnog Sredozemnog mora, čije potencijalne rezerve US Geological Survey procjenjuje na 1,4 biliona kubičnih metara, također su se postali zanimljiviji nakon što je Italija ublažila dvogodišnju zabranu bušenja i obećala smanjenje birokratije.
Istraživanje, koje objedinjuje postojeće naučne podatke, ističe da geološke sličnosti ukazuju da bi rezerve plina u vodama kod Krete mogle odgovarati bogatom Levantinskom bazenu gdje se nalaze nedavna izraelska i kiparska otkrića.
Strateški značajne rezerve u grčkim vodama južno od Krete procjenjuju se na 3,5 biliona kubnih metara, što bi bilo dovoljno za sanbdjevanje Evrope šest godina i odgovara količini od 1,5 milijardi barela nafte, kaže se u istraživanju.
Iako će joj za istraživanje i razvoj 'offshore' plinskog sektora trebati godine, Grčka je već raspisala konkurs za licence za iskorištavanje podvodnih plinskih nalazišta i angažirala firmu za seizmička istraživanja da procijeni ugljikovodične depozite. Rezultati se očekuju sredinom 2013.
Predstavljajući svoja otkrića, autori istraživanja Antonis Foscolos, Elias Konofagos i Nikos Lygeros istakli su kako očekuju da grčka država od tih rezervi ostvari 464 milijardi eura prihoda.
"Smatramo da je to jako konzervativna brojka", rekao je Konofagos, čija firma neformalno savjetuje vladu u energetskim pitanjima.
Drugo istraživanje objavljeno u časopisu "Journal of Environmental Science and Engineering" u lipnju procijenilo je da Grčka posjeduje četiri biliona kubičnih metara plina i tri milijardi barela sirove nafte.
Grčka trenutno troši pet posto BDP-a za uvoz energenata.
Uprkos velikim nadama, geolozi upozoravaju da same procjene ne znače ništa i da se činjenice mogu utvrditi samo bušenjem.
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
