Na sastanku ministara financija članica Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i privrede u naglom usponu u Parizu, ona je priznala da vlade, koje su tražile potpuno različite putove za izlazak iz finansijske krize imaju "stečena prava" koja bi mogla dovesti u pitanje postizanje sporazuma.
"Status quo", pri kojem neke zemlje nagomilavaju ogromne suficite, dok druge imaju velike deficite, "vodi nas pravo u još jednu dužničku krizu", kazala je Lagarde na prvom sastanku G-20 u ovoj godini, koji je počeo u petak u Parizu.
Vodeći svjetski finansijski dužnosnici nadaju da će uspjeti sastaviti listu indikatora koji na najbolji način mjere opasne neravnoteže u trgovinskim i budžetskim deficitima i suficitima ili nivoima duga. Inflacija i nacionalne kamatne stope također će vjerojatno biti razmatrane u okviru mogućih mjerila.
"Usredotočit ćemo se na to kako da iskoristimo te indikatore da bismo ostvarili bolju saradnju", rekla je Lagarde i dodala da će dvodnevni sastanak G-20 u Parizu biti posvećen "povećanju stabilnosti, smanjivanju kolebljivosti i neuravnoteženosti i boljem upravljanju svjetskom ekonomijom".
Lagarde će imati težak zadatak da sastanku ministara finansija osigurati uspjeh, nakon što je prethodni samit šefova država G-20 u novembru 2010. u Seoulu okončan bez ikakvog značajnijeg dogovora o tome kako ublažiti dugotrajne tenzije oko trgovinskih i valutnih neravnoteža, prenosi agencija Associated Press.
Njenom upozorenju na opasnost od neravnoteža pridružio se i direktor američke Uprave federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanke, koji je rekao da su u godinama prije finansijskog previranja u 2008. zemlje s trgovinskim viškovima ulijevale novac u nekretnine i druge investicije u SAD-u, potičući time njihove vrijednosti.
On je pozvao zemlje sa suficitima, kao što je Kina, da dozvole tečajevima svojih valuta slobodnu fluktuaciju i kazao da zemlje poput SAD-a treba da smanje svoje proračunske deficite i više štede.
"Ne bude li nikakvog stabilizirajućeg sistema, imat ćete situaciju kao što je danas, u kojoj imate oporavak koji se odvija dvjema brzinama i potražnju koja nije ravnomjerno raspodijeljena diljem svijeta", kazao je Bernanke.
Tržišta u naglom usponu, kao što su Kina i Brazil, isplivala su iz finanscijske krize mnogo snažnije nego pojedine tradicionalnije sile, poput SAD-a, Evropske unije i Japana.
Među kreatorima financijske politike postoji široka suglasnost oko toga da je ublažavanje neravnoteže od ključnog značaja za oporavak globalne ekonomije, ali i veća podijeljenost mišljenja glede toga kako to učiniti.
Samo postojanje neravnoteže govori o primjeni veoma različitih modela rasta među najvećim svjetskim privredama, pri čemu svako od njih tvrdi da bi promjena njihove strategije, bilo da je bazirana na izvozu, kontroli valutnih tečajeva ili slobodnim tokovima novca, naškodila njihovom oporavku.
Članice G-20 se u petak nisu složile oko toga kako mjeriti neravnoteže u globalnoj ekonomiji i time pomoći da se spriječe buduće krize, mada pregovarači smatraju da je kompromis u tome pitanju moguć.
"Neizvjesno je hoće li se zemlje dogovoriti o svim indikatorima, ali smatram da je sporazum o nekima od njih moguć", kazao je japanski ministar financija Yoshihiko Noda.
Kina se protivi uključivanju mjerila valutnih tečajeva i valutnih rezervi u taj paket. Još je veće pitanje kako prinuditi zemlje da se pridržavaju tih mjerila o kojima se eventualno postigne sporazum.
Politika "imenuj i osramoti", poput one koja se primjenjuje u borbi protiv međunarodnih poreznih oaza, bila bi jedna od mogućnosti, iako nedovoljno djelotvorna.
Lagarde je kazala da će smanjenje neravnoteža "zahtijevati saradnju, razumijevanje međusobnih stavova i stečenih prava". Ona je rekla da bi razgovori, koji će se voditi u petak i subotu, trebali pomoći članicama G-20 da učine pomak "od razumijevanja ka saradnji".
Ministri financija G-20 ove će se godine sastati još nekoliko puta, prije nego što u novembru bude održan samit lidera članica te grupacije u Cannesu.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
