Vlasti kažu da nismo prezaduženi, iako je javni dug za deceniju udvostručen
Od toga je FBiH dužna 6,36 milijardi KM, a RS 5,05 milijardi KM.
Učešće vanjskog duga u strukturi ukupne javne zaduženosti u 2014. godini je 71,36 posto, dok je učešće unutrašnjeg duga 28,64 posto. Vanjski dug BiH iznosi 8,2 milijarde KM.
Poređenja radi, vanjski dug BiH je na kraju 2003. iznosio 4,02 milijarde KM, što znači da je dug u protekloj deceniji udvostručen.
100 miliona KM godišnje samo za kamate
Povećanje stanja vanjske zaduženosti na dan 31. 12. 2014. godine u odnosu na 31. 12. 2013. godine iznosi 809,45 mil KM, odnosno 10,93 posto.
Navedeno povećanje zaduženosti tokom 2014. godine rezultat je angažovanja odobrenih kreditnih sredstava u iznosu od blizu 1,1 milijardu KM (MMF oko 468 mil KM, EIB oko 282 mil KM, EBRD oko 148 mil KM, IBRD oko 85 mil KM, itd).
Tokom 2014. BiH je otplatila 760 miliona KM vanjskog duga, od čega se 101 milion KM odnosi na kamate.
Većina vanjskog duga (blizu 91 posto) ugovorena je u eurima, SDR (specijalna obračunska valuta koju koristi MMF, Svjetska banka) i američkim dolarima. Ukoliko se posmatra valutna struktura stanja duga na dan 31. 12. 2014. godine, vidljivo je većinsko učešće dvije valute, eura i SDR-a sa oko 86 posto.
Unutrašnji dug općina, gradova i kantona se odnosi na dug nastao po osnovu zaduženja kod komercijalnih banaka u zemlji i po osnovu emisije obveznica.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i trezora, stanje duga na dan 31. 12. 2014. godine po ovom osnovu iznosi 551,28 miliona KM. Općine i gradovi u RS-u su zaduženiji od općina i gradova u FBiH. Ukupan dug gradova i općina iz RS-a iznosi 330 miliona KM, dok je dug općina i gradova iz FBiH 221 milion KM.
Jesmo li prezaduženi?
Javni dug BiH 2007. godine iznosio je 33 posto BDP-a naše zemlje. Osam godina poslije, javni dug BiH iznosi blizu 45 posto BDP-a.
Za utvrđivanje gornje granice zaduženosti zemlje obično se koristi kriterij zaduženosti iz Ugovora postignutog u Maastrichtu, prema kojem je određena gornja granica ukupnog javnog duga u odnosu na BDP u visini do 60 posto.
Za poređenje, javni dug Grčke iznosi 177 posto BDP-a, a od zemalja regiona najzaduženija je Slovenija (82,8 posto BDP-a) Hrvatska (80,9 posto BDP-a), Srbija (72,4 posto BDP-a), Albanija (72,56 posto BDP-a) dok javni dug Crne Gore iznosi 58,37 posto BDP-a.
"Pokazatelji zaduženosti Bosne i Hercegovine ukazuju na to da se posmatrani indikatori duga i dalje zadržavaju u okvirima definisanih granica održivosti duga, međutim opće stanje ekonomije, te privrede u cjelini, upućuju na neophodnost sistemske kontrole daljeg zaduživanja, kao i aktivniju politiku upravljanja dugom. Naime, u situaciji izrazito skromnog i usporenog privrednog rasta i ubrzanog povećanja obima zaduženja, ocjena stanja zaduženosti zahtijeva sveobuhvatniju analizu karakteristika javnog duga, kako u kontekstu trenutne makroekonomske situacije, tako i u kontekstu budućih kretanja", navodi se u Informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH koju je usvojilo Vijeće ministara BiH.
