Turska želi postati porezni raj za strane investitore: Hoće li Istanbul biti alternativa Perzijskom zaljevu?

Kao posljedica rata u Iranu, širom svijeta vlada nesigurnost u planiranju. Mnoge države strahuju od dugotrajne inflacije i nestašice resursa.

Dok se države Perzijskog zaljeva bore za svoj imidž "sigurnih utočišta", Turska kreće u ofanzivu: velikim smanjenjima poreza i privrednim poticajima želi privući prije svega strane investitore i kapital u zemlju.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan krajem aprila je najavio odgovarajući paket zakona. Početkom maja upućen je u parlament i usvojen pri nadležnoj parlamentarnoj komisiji. Cilj je učiniti Tursku međunarodno konkurentnijom i pozicionirati je kao atraktivnu lokaciju za strani kapital i kvalificiranu radnu snagu.

Zakon je namijenjen osobama i kompanijama koje u posljednje tri godine nisu bile prijavljene kao porezni obveznici u Turskoj, a predviđa im značajne pogodnosti.

Ko svoju imovinu iz inostranstva, devize, zlato ili vrijednosne papire, registruje u Turskoj do 31. jula 2027. godine dobit će 20-godišnje oslobođenje od poreza na dohodak za prihode ostvarene u inostranstvu.

Osim toga, za ovu grupu porezna stopa na nasljedstva i poklone bit će snižena na samo jedan posto. Trenutno su te stope za nasljedstvo, ovisno o iznosu, u rasponu između jedan i 10 posto, a za poklone između 10 i 30 posto.

I dosad neprijavljena domaća imovina može se pod određenim uslovima prijaviti bez kazne - primjera radi, ako se na određeni period uloži u državne domaće obveznice ili slične instrumente.

Radikalno smanjenje poreza na dobit za izvoznike

Poticaj bi trebao dobiti i vanjskotrgovinski sektor. U martu je u ovom sektoru zabilježen pad od 6,4 posto. Zbog toga vlada sada želi sniziti porez na dobit za domaće kompanije. Za izvoznike, porezna stopa bit će snižena s 25 na devet posto, a za ostale izvoznike na 14 posto.

Osim toga, vlada želi istanbulski finansijski centar razviti u međunarodno konkurentan centar po uzoru na Singapur ili Hong Kong. Kompanije sa sjedištem u toj turskoj metropoli dobit će potpuno oslobođenje od poreza na dobit ostvarenu međunarodnom trgovinom.

I globalne korporacije koje ondje premjeste svoja regionalna upravna sjedišta trebale bi 20 godina biti oslobođene poreza.

Smanjenje birokratije za investitore

Kako bi ulaganja postala privlačnija, vlada želi značajno smanjiti birokratiju. Koordinaciju će direktno preuzeti predsjednički ured. Planirano je jedinstveno digitalno mjesto, koje će objedinjeno i ubrzano rješavati sve procese - od osnivanja kompanije, preko radnih i boravišnih dozvola, do ekoloških provjera.

Prilikom predstavljanja paketa zakona Erdogan je izjavio da Turska više nije samo most između istoka i zapada ili sjevera i juga. Zemlja je, kako je rekao, nezaobilazno čvorište za energetske i trgovačke koridore u regiji.

Kroz krize posljednjih godina Ankara je uspješno prošla, zbog čega je Turska danas, kako je ocijenio, otok stabilnosti.

"Turska je na dobrom putu da postane jedan od novih polova moći u promjenjivom, multipolarnom svijetu", dodao je Erdogan.

Uprkos ambicioznim planovima, porezni stručnjaci poput Emrea Sirina izražavaju sumnje.

"To je samo pokušaj dolaska do svježeg novca. Više nema novca ni resursa koji se mogu iscrpiti", kazao je ovaj istanbulski ekonomista i stručnjak za nekretnine.

Mišljenja je da vlada poseže za svim dostupnim sredstvima kako bi privukla kapital.

Porezna oslobođenja za strane kompanije i dugotrajno oslobađanje od taksi za uvezeni kapital posljednje su očajničke mjere, naveo je Sirin.

"Kako se brod ne bi nasukao, u zemlju gotovo više ne dolaze direktne strane investicije dok domaće kompanije ili bankrotiraju ili odlaze iz zemlje", tvrdi.

Još jedna kritika jest da se kod mjera, i za domaću i za stranu imovinu, porijeklo kapitala provjerava samo ograničeno. Time se, uvjeravaju kritičari, otvaraju vrata kriminalnim novčanim tokovima.

Ministar finansija Mehmet Simsek odbacuje te tvrdnje i poziva se na ranije uspjehe sličnih programa.

Vlada pod Strankom pravde i razvoja (AKP) slične je mjere već uvodila sedam puta, napomenuo je Simsek.

Prije osam godina prvi put je proveden takav program i tada je, prema navodima vlade, ponovo prijavljena imovina u vrijednosti od 31 milijarde dolara (52 milijarde KM). Time je kapital turskih državljana vraćen iz inostranstva u zemlju i ojačano tržište, tvrdi ministar Şimşek.

Hoće li Istanbul postati alternativa Perzijskom zaljevu?

Nesigurnost u regiji izazvana izraelsko-američkim ratom s Iranom probudila je u Turskoj nade u dodatne investicije, posebno kao mogućoj alternativi Perzijskom zaljevu. No, ekonomista Sinan Alcın smatra da je to malo vjerojatno.

Kako bi privukla velike direktne strane investicije, Turska mora ojačati povjerenje u pravnu državu i ostvariti napredak u pitanjima poput slobode medija, rekao je Alcin u aprilu u intervjuu za Deutsche Welle (DW). Mnogi dijele to mišljenje i u planiranim mjerama ne vide održivo rješenje, nego traže dubinske strukturne reforme.

Turska je već šest godina u ekonomskoj krizi. Erdoganova politika niskih kamatnih stopa gurnula je zemlju 2019. u krizu i od tada ona bilježi dvocifrene stope inflacije. Prošli mjesec inflacija je iznosila 32,4 posto dok je u maju 2024. privremeno premašila čak 75 posto.

Pojedini ekonomisti čak sumnjaju i u te službene podatke turskog statističkog zavoda. Istraživačka grupa ENAG procjenjuje da je stopa inflacije nedavno iznosila više od 55 posto.

Tokom proteklog vikenda turski predsjednik dekretom je smijenio čelnika nacionalnog statističkog zavoda, a i nezavisnost Turske centralne banke već je godinama predmet međunarodnih rasprava, piše DW.