Trump je napadom na vize za specijaliste udario na tehnološke mogule: Tu vizu je koristio i Elon Musk

Velike tehnološke kompanije među najvećim su korisnicima programa, s desetinama hiljada zaposlenika i njihovih porodica koji ovise o njima za pravni status.

To je dijelom povezano s oslanjanjem tehnološke industrije na kompjuterske programere rođene u Aziji: Indija čini oko 70 posto svih H-1B viza, a Kina je druga s 12 posto.

Tokom vikenda vlada je pokušala smiriti paniku pojašnjavajući da se naknada primjenjuje samo na nove podnositelje zahtjeva. Većina igra na sigurno. Osoblje je upozoreno da ne napušta zemlju; oni koji su bili u inostranstvu požurili su se vratiti tokom vikenda.

Kao ilustracija panike, let Emiratesa iz San Francisca za Dubai odgodio je polijetanje kako bi se zabrinutim putnicima omogućilo iskrcavanje, prema videozapisima na društvenim mrežama.

Čovjek koji stoji iza SpaceX-a, Elon Musk, glasni je zagovornik vize. Musk, poduzetnik rođen u Južnoj Africi čiji su ga udjeli u Tesli i SpaceX-u učinili najbogatijim čovjekom na svijetu, najistaknutiji je korisnik ove vize.

Musk je na X-u objavio da je u zemlju ušao sa studentskom vizom J-1 kako bi pohađao Univerzitet Pennsylvania 1992. godine. Zatim je pohađao poslijediplomski studij na Stanfordu, ali je odustao i na kraju prešao na H-1B.

Glasno je branio program H-1B kada je u decembru izbila rasprava nakon što je istaknuta aktivistica Maga Laura Loomer napala Srirama Krishnana, američkog državljanina rođenog u Indiji, koji je imenovan Trumpovim višim savjetnikom za umjetnu inteligenciju. Ispričala se nakon što je pogrešno tvrdila da je Krishnan želio da se ograničenje na H-1B vize potpuno ukine.

"Razlog zašto sam u Americi zajedno s toliko ljudi koji su izgradili SpaceX, Teslu i stotine drugih kompanija koje su učinile Ameriku snažnom jeste zbog H-1B vize", rekao je Musk u decembru, braneći Krishnana.

Nadella iz Microsofta rođen je u Hyderabadu u Indiji. Preselio se u SAD 1988. sa studentskom vizom, prvo kako bi pohađao Univerzitet Wisconsin-Milwaukee, a zatim na MBA na Univerzitetu Chicagu.

Kada se oženio 1992., njegova supruga podnijela je zahtjev za američku vizu kako bi mu se pridružila, ali je odbijena. Dvije godine kasnije, odlučio se odreći svoje zelene karte kako bi prešao na H-1B vizu kako bi joj omogućio da se pridruži kao supruga.

"Čudesno, sve se uspjelo", napisao je u memoarima o svom vremenu u Microsoftu.

Softverski div iz Seattlea ima treći najveći broj H-1B viza, nakon Amazona i Tate. Nakon Microsofta slijede Meta, Apple i Google.

Pichai iz Alphabeta prošao je sličan put kao i Nadella, preselivši se iz Indije u SAD radi magisterija i MBA, a zatim prešao na H-1B vizu za svoju karijeru u McKinseyju i Googleu, kojima se pridružio 2004. godine.

"Razlog zašto smo mi i druge kompanije toliko koristili H-1B vizu je zaostatak u obradi zelenih karata", rekla je jedna osoba upoznata s internom raspravom, misleći na čekanje od više od tri godine za dobivanje stalnog statusa u SAD-u.

Apple je odbio komentirati promjenu pravila za H-1B vize. Godine 2018., tokom prve Trumpove administracije, glavni izvršni direktor Applea Tim Cook rekao je na konferenciji Fortunea da kompanija ima "nekoliko hiljada" zaposlenika s H-1B vizama.

Glavni izvršni direktori rođeni u inozemstvu također vode Nvidiju, Broadcom, Qualcomm, Intel, IBM, AMD, Uber, DoorDash, Adobe, Robinhood, HP, HPE, Micron, Palo Alto Networks i Arista Networks.