Svaki peti Nijemac nema novca za sedmodnevni odmor

Kada se pogledaju plakati turističkih agencija, teško je vjerovati da neko u Njemačkoj neku od tih posebnih ili last minute ponuda ne može priuštiti: 350 eura (680 KM), 400 eura (780 KM) za sedmodnevno ljetovanje u Turskoj, Bugarskoj, a u ponudi je i Albanija. U paketu je i put i smještaj u, barem po fotografijama, pristojnom hotelu ili apartmanu.

No, treba gledati i ono što piše sitnim slovima ili uopće ne piše: to je u pravilu samo put i noćenje, a treba nešto i jesti na odmoru. Čak i uz najveću štedljivost, taj iznos treba pomnožiti s dva. Naravno, to je cijena po osobi. Ako se putuje s partnerom i djecom, onda to biva sasvim ozbiljan iznos.

Povrh toga, ove godine je sve skuplje. Prošle godine je sedmodnevni odmor i u jeftinim destinacijama po osobi trebalo računati 1.000 eura (1.950 KM), a ove godine je to stotinjak eura više.

Jedna petina stanovništva Njemačke (21 posto), prema vlastitim navodima, ne može sebi priuštiti sedmodnevni odmor. To su prvenstveno samci i samohrani roditelji, saopćili su iz njemačkog Zavoda za statistiku u Wiesbadenu. Taj udio je u prosjeku Evropske unije osjetno veći - iznosi 28 posto stanovništva.

Samohrani roditelji ne znaju za odmor

"Može li sebi neko priuštiti odmor, očekivano uveliko ovisi o visini prihoda", podsjetili su iz Zavoda za statistiku.

U najsiromašnijoj petini stanovništva s mjesečnim prihodima od 1.600 eura (3.130 KM), gotovo polovina ispitanih (48 posto) rekla je da sebi ne može priuštiti sedmodnevni odmor. U sljedećoj grupi, s prihodima do 2.100 eura (4.100 KM), taj udio iznosi 28 posto.

Prema statistici, posebno su pogođeni ljudi koji žive sami. Njih 29 posto kaže da nemaju novca za sedmodnevni odmor. Još je gore u domaćinstvima samohranih roditelja. Rezultati se temelje na evropskoj zajedničkoj statistici o prihodima i životnim uslovima. Podaci za 2025. temelje se na procjeni iz ankete provedene 2022.

Nijemcima je njihov godišnji odmor (Urlaub) i dalje među najvažnijim stvarima u životu i još uvijek 42 posto građana ove zemlje štedi za "najljepše dane" u godini.

No, i lista razloga za štednju mnogo govori o ukupnom padu kupovne moći i strahu za vlastitu budućnost. Prije je na drugom mjestu te liste bila štednja za automobil ili za skuplju tehničku opremu, a danas je automobil na četvrtom mjestu liste.

Njih 39 posto kaže da štedi "za crne dane", njih 32 posto uplaćuje i dodatnu zaštitu kada budu u penziji. Takav razlog štednji je prije bio bitno manji.

Evropa u spektru od Rumunije do Luksemburga

Za izračun prihoda statističari koriste tzv. neto ekvivalentni dohodak, tj. dohodak po članu domaćinstva prilagođen potrebama, kako bi se mogla uporediti finansijska situacija ljudi u različitim tipovima domaćinstava.

Neto ekvivalentni dohodak od 1.600 eura (3.130 KM) odgovara mjesečnom neto prihodu domaćinstva od 2.400 eura (4.670 KM) za dva odrasla člana, odnosno 2.900 eura (5.670 KM) za domaćinstvo s dva odrasla i jednim djetetom mlađim od 14 godina. U ovoj statistici djecom se smatraju i osobe u dobi od 18 do 24 godine ako su finansijski ovisne.

Između država EU postoje velike razlike. Najviše ljudi koji sebi ne mogu priuštiti odmor živi u Rumuniji (61 posto), Grčkoj (47 posto) te u Bugarskoj i Mađarskoj (po 39 posto). Najmanje ih je u Luksemburgu (11 posto), Švedskoj (12 posto) i Nizozemskoj (13 posto), piše Deutsche Welle.