Šamar za Trumpa iz Ljubljane: "Evropa predugo čeka, svijet nas može pregaziti dok oklijevamo"

"Želimo proširiti bazu investitora", rekao je slovenski ministar finansija Klemen Boštjančič za Financial Times tokom nedavne posjete Pekingu, gdje je predstavio planove o izdavanju državnog duga denominiranog u juanima koji bi se prodavao u Kini.

Slovenija, članica eurozone, jedna je od rijetkih zemalja koja planira izdati panda obveznice — instrument koji češće koriste multinacionalne kompanije. Ovaj potez pokazuje namjeru Ljubljane da ojača veze s Pekingom, uprkos pritisku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da Evropa zauzme oštriji stav prema Kini.

Boštjančič je kazao da su manje zemlje, poput Slovenije, mnogo izloženije globalnim trgovinskim poremećajima koje uzrokuju "neviđene" američke tarife i kineske restrikcije na izvoz ključnih sirovina.

"Svijet ovako nešto nije vidio možda i stotinu godin. To je posebno izazovno za male, otvorene ekonomije poput naše", rekao je Boštjančič.

Dodao je da u takvom okruženju čak i manje članice EU moraju graditi direktne odnose s velikim državama poput Kine.

"Pojačali smo bilateralne susrete s kineskim zvaničnicima jer ne možemo čekati. Moramo štititi vlastite interese", rekao je Boštjančič.

Strane kompanije sve češće se odlučuju na izdavanje panda obveznica, privučene nižim kamatnim stopama i željom da diverzifikuju svoje valute i investitore. Neke zemlje, uključujući Portugal, Mađarsku i Egipat, već su izdale panda obveznice, iako ovaj instrument i dalje čini mali dio globalnog tržišta državnog duga.

"To otvara tržište i približava finansijski svijet", rekao je Boštjančič. "Očekujem da će uslijediti još izdavanja panda obveznica, možda i svake godine… Ne radi se o jednokratnom potezu, želimo ostati prisutni na tržištu."

Slovenija, koja je među prvim državama izdala obveznicu zasnovanu na blockchain tehnologiji i obveznicu vezanu za održivost, smatra da je ulazak na kinesko tržište kapitala logičan sljedeći korak.

Boštjančič je izrazio nadu da će izdavanje panda obveznica ponoviti uspjeh koji je Slovenija imala s tzv. samurajskim obveznicama u Japanu.

Govoreći o širim globalnim promjenama, istakao je da se i promjene u ekonomskoj politici SAD-a i Kine snažno odražavaju na Evropu, posebno u nastojanjima da se zaštite domaće industrije.

"Veliko pitanje za Evropu jeste kako da se nosi s tim i kako da bude konkurentna kada su pravila igre potpuno drugačija u Kini i SAD-u", rekao je. "Evropa se nije prilagodila, a to je pitanje na koje mora brzo odgovoriti."

Naglasio je da EU mora djelovati brže, pa čak i preispitati fiskalna ograničenja i pravila o deficitu kako bi se povećala konkurentnost.

"Zemlje poput SAD-a i Kine reaguju mnogo brže i nemaju ograničenja kakva ima EU. Većinu tih ograničenja postavili smo sami", rekao je, navodeći kao primjer automobilski sektor koji teško drži korak s Kinom.

"Za dio evropske automobilske industrije vjerovatno je već prekasno. Predugo čekamo. Ostatak svijeta ne čeka."

Dodao je da subvencije mogu imati smisla ako su dio dugoročne strategije jačanja konkurentnosti, ali je upozorio da Evropa ne bi trebala "samo ubacivati novac u pojedine industrije zato što to radi Kina".

"Evropa mora donositi mnogo hrabrije odluke nego ranije, u suprotnom rizikujemo da nas svijet jednostavno pregazi", zaključio je Boštjančič.