"Prevara stoljeća" u Francuskoj: Kako se na CO2 kvotama kralo i do 600.000 eura dnevno
Nisu provaljivali u banke niti krivotvorili novac. Kupovali su i preprodavali nešto što se ne može ni vidjeti ni dodirnuti: dozvole za ispuštanje ugljendioksida (CO2).
Šta su CO2 kvote
Evropska unija je radi borbe protiv klimatskih promjena uvela pravilo da velike fabrike i elektrane smiju ispustiti samo određenu količinu CO2 godišnje. Za svaku tonu dobiju ili kupe dozvolu, tzv. kvotu.
Fabrika koja zagađuje manje od dozvoljenog može višak prodati, a ona koja zagađuje više mora dokupiti. Kvote su tako postale roba kojom se trguje kao dionicama na berzi. To je zapravo samo zapis u elektronskom registru, pa se mogu kupiti i prodati za nekoliko minuta.
Gdje je bila rupa
Ključ je bio u PDV-u. Kada firma u Francuskoj nešto proda, od kupca naplati cijenu i PDV. PDV nije njen novac, nego ga mora predati državi. Kada se roba kupuje iz druge članice EU, PDV se ne plaća. Kvote su se tada u Francuskoj oporezivale po stopi od 19,6 posto.
Prevara korak po korak, na jednostavnom primjeru:
1. Prevarant u Francuskoj osnuje firmu, obično na ime "slamnatog" direktora.
2. Ta firma u drugoj zemlji EU kupi kvote za, recimo, milion eura (1,96 miliona KM). Kupovina iz EU je bez PDV-a, pa plati tačno milion.
3. Iste kvote odmah proda kupcu u Francuskoj za milion eura plus PDV, odnosno za 1.196.000 eura (2,34 miliona KM).
4. Tih 196.000 eura (oko 383.000 KM) PDV-a trebala bi predati državi, ali ih ne preda. Prije nego što stigne rok za uplatu, firma bankrotira ili nestane, a direktor se ne može pronaći.
5. Novac se brzo prebaci na račune u inostranstvu, a ista roba se ponovo pošalje u krug.
Zbog toga se ovakva šema zove "karusel" prevara: iste kvote kruže između zemalja i firmi, a pri svakom krugu državi nestane PDV. Kada se ponovi stotine puta dnevno, iznosi postaju ogromni.
Prema sudskim dokumentima koje je prenio Associated Press (AP), prevaranti u šemi iz koje je država oštećena za 283 miliona eura (553 miliona KM) za sedam mjeseci su prodali kvote vrijedne ukupno 1,45 milijardi eura (oko 2,84 milijarde KM).
Koliko je ukupno odneseno
Prema procjeni francuskog Revizorskog suda (Cour des comptes) iz 2012. godine, Francuska je izgubila 1,6 milijardi eura (3,13 milijarde KM). Europol je štetu za cijelu EU procijenio na pet milijardi eura (9,8 milijardi KM). Prevara je trajala od kraja 2008. do juna 2009., kada je Francuska kvote oslobodila PDV-a. Nakon toga više nije bilo šta da se ukrade, pa se prevara preselila u druge države.
Jedan od glavnih aktera, Cyril Astruc, rekao je za Le Monde da je na vrhuncu šeme zarađivao više od 600.000 eura (1,17 miliona KM) dnevno. Novac nikada nije vraćen.
Ko je kažnjen
U aferi je učestvovalo 50-ak francuskih državljana, koji su uglavnom radili u timovima od po troje. Sudovi su je godinama rješavali kao više odvojenih predmeta.
Arnaud Mimran je osuđen na osam godina zatvora i milion eura (1,96 miliona KM) kazne. Njegov saučesnik Samy Souied ubijen je u Parizu. Astruc je u odsustvu osuđen na devet godina zatvora, a u žalbenom postupku kazna mu je povećana na 10 godina. I dalje je u bijegu i traži ga Interpol. Turska banka Garanti Bankasi kažnjena je s osam miliona eura (15,6 miliona KM) zbog uloge u pranju novca.
Marco Mouly, još jedno poznato ime iz ove afere, ove godine se ponovo našao pred sudom, ovaj put zbog sličnog karusela s mobitelima. Sud u Rennesu ga je u aprilu 2026. kaznio s 300.000 eura (587.000 KM) i naložio mu da državi vrati pet miliona eura (9,78 miliona KM).
Zašto je to važno danas
Da bi se ovakve prevare spriječile, u rizičnim sektorima PDV više ne obračunava prodavač, nego ga kupac sam prijavljuje i plaća. Tako prevarant više nema kada naplatiti porez i nestati. Ovaj mehanizam danas se primjenjuje na kvote, mobitele i laptope.