Evropljani imaju moćno finansijsko sredstvo koje mogu iskoristiti protiv Amerike

Mišljenja je da ta mogućnost prkosi svakoj logici. No, tržište je samo primijetilo tu mogućnost, što je značilo talas prodaje američkih državnih obveznica i otkrilo ranjivost najveće svjetske ekonomije - visok dug i budžetski disbalans.

Trump je zaprijetio rastom carinske stope za 10 posto svakoj evropskoj zemlji koja se suprotstavi realizaciji njegovog plana za Grenland, a ta stopa bi mogla porasti na 25 posto za svaku zemlju koja na Grenland pošalje svoju vojsku. Ipak, za sada to ne namjerava učiniti, tvrdeći da je u razgovoru s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom napravio "okvir" za Grenland.

Evropski investitori drže značajan dio američkog duga, tj. značajni su vlasnici američkih obveznica. Primjera radi, Velika Britanija je vlasnica obveznica vrijednih 800 milijardi dolara (1.320 milijardi KM), Belgija 399 milijardi dolara (659,7 milijardi KM), Luksemburg 328 milijardi dolara (542 milijarde KM), Švicarska 243 milijarde dolara (401,79 milijardi KM) i Norveška 218 milijardi dolara (360,46 milijardi KM).

Ukupan američki dug prema evropskim investitorima iznosi 3.600 milijardi dolara (5.950 milijardi KM). Ako bi Evropljani prestali kupovati američke obveznice, to bi izazvalo globalni finansijski kolaps.

Naime, američke državne obveznice su globalni standard tržišta kapitala, na kojem se države i kompanije zadužuju u dolaru, a dolar je valuta kojom se izvršava više od polovine svjetske trgovine, što se odnosi i na trgovinu zlatom i naftom.

Međutim, Trumpova politika za posljedicu ima nezainteresovanost investitora za dolar i američke obveznice, i to sljedeći jednostavnu finansijsku logiku, a ne zbog političke odmazde.

Jedna od najvećih investicionih kompanija na svijetu Pimco planira smanjiti svoju izloženost američkim obveznicama, a kao razlog za to su naveli nepredvidivu Trumpovu politiku.

Nadalje, Danski penzioni fond namjerava da do kraja ovog mjeseca proda američke obveznice vrijedne 100 miliona dolara (165,35 miliona KM), od ukupno 25 milijardi dolara (41,34 milijarde KM) američkih obveznica, koliko ih posjeduje. U ovom fondu smatraju da dugoročno finansiranje američke vlade nije održivo.

Analitičari su ocijenili da je malo izgledna brza rasprodaja američkog državnog duga koji drže Evropljani, uprkos tome što se na tržištu smanjuje privlačnost američke imovine. Razlog za to jeste što bi se naglom prodajom američkih obveznica uzrokovali gubici evropskih penzijskih fondova, što je politički teško opravdati.

Vlasnici američkih obveznica u Evropi su uglavnom privatni subjekti, što znači da bi vlasti evropskih država morale koordinirati s njima ako bi se željelo ići u agresivnu prodaju obveznica.

Jedan od osnovnih razloga zašto je i dalje velika potražnja za američkim obveznicama jeste američki tehnološki sektor i to što Amerika ima daleko najrazvijenije tržište kapitala na svijetu, piše španski list El Pais.