Pomoć od 10 milijardi eura
0

Eurozona postigla dogovor, Kipar spašen od finansijskog kraha

Klix.ba
Christine Lagarde, Jeroen Dijsselbloem i Oli Rehn
Christine Lagarde, Jeroen Dijsselbloem i Oli Rehn
Ministri finansija eurozone postigli su dogovor o dodjeli pomoći Kipru u iznosu od 10 milijardi eura kako bi spriječili kolaps bankarskog sistema i zadržali ovu zemlju u eurozoni.

Druga po veličini banka na Kipru Laiki Bank će biti likvidirana, a vlasnici depozita većih od 100.000 eura će se suočiti s velikim gubicima. Depoziti manji od 100.000 će biti u "potpunosti garantovani".

Evropska centralna banka ranije je odredila ponedjeljak kao krajnji rok za postizanje dogovora i zaprijetila povlačenjem ponude o pružanju finansijske pomoći.

Laiki će biti podijeljena na "dobru" i "lošu" banku, a njena kvalitetna imovina će kasnije biti pripojena Banci Kipra.

Predsjednik eurogrupe, koja se sastoji od ministara finansija eurozone, Jeroen Dijsselbloem izjavio je da je dogovor stavio tačku na nesigurnost kiparske ekonomije.

Uvjeren je da je novi dogovor bolji za ljude ove zemlje u odnosu na šire mjere koje je odbio kiparski parlament prošle sedmice, a koje su bile usmjerene na dva problema banaka, a ne na cijeli sektor.

Depoziti ispod 100.000 eura će biti osigurani, ali za veće depozite u dvije najveće banke Laiki i Banci Kipra dogovor će biti postignut u narednim sedmicama.

Ključni element je depozitni porez koji traži MMF, a ne zahtijeva glasanje parlamenta.

Evropski komesar za ekonomiju i finansije Oli Rehn rekao je da "duboka ekonomska kriza na Kipru znači da će bliska budućnost biti teška za ljude i zemlju".

Dogovor je postinugt nakon višesatnih intenzivnih pregovora između kiparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa i trojke (EU, Evropska centralna banka i MMF).

Banke na Kipru su zatvorene od ponedjeljka, a mnoge poslovnice vrše naplatu samo u kešu.

Kiparska vlada i evropska trojka danas će razgovarati o otvaranju banaka danas.

Kiparski parlament odbio je prijedlog za velike i male bankarske depozite ranije ove sedmice. Prijedlog se odnosio na to da bi 6,75 posto poreza bilo uzeto od malih, a 9,9 posto od velikih investitora. To bi izazvalo bijes među većinom štediša.

Ukoliko alternativni dogovor ne bude uspješan Evropska centralna banka neće davati sredstva bankama, što bi značilo da će bankarski sistem Kipra doživjeti kolaps, a zemlja izaći iz eurozone.