Komentari (49)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
Bankari su se toliko postidjeli da su se u momentu počešali po guzici...
Izrecitirala je stvari o kojima nema nikakvo znanje. Klasičan primjer zloupotrebe djece.
bankare je nemoguce posramit iz istog razloga sto je ajkule nemoguce posramit, nemaju emotivnu sposbnost za takvo sta
KADA UVEDEMO SERIJAT U BOSNI NECE VISE BITI KAMATA .., po SERIJATU kamete ne postoje a taj dan stize uskoro
Slazem se, jedino sto centralna banka ubire poreze i to je zapravo jedina osnova njene monetarne moci. Onda kada se masa iz poreza potrosi drzava pocinje da se zaduzuje odnosno izdaje obveznice koje u prevedenom znacenju kazu da onaj koji ih posjeduje ima garanciju drzave da ce mu novac biti isplacen. U kanadskom slucaju obveznice su veoma mi procentat ukupne sume i zato kanadska privreda stoji relativno dobro
Gospodine @@svi kad centralna banka emituje obveznice koje kupuju ostale banke na finansijskim tržištima ŠIROM SVIJETA centralna banka se zadužuje. Ona to radi da bi osigurala likvidnost privrede i praktučki je odgovorna za opskrbu potrbnom kličinom novca u opticaju. Tako rade sve centralne banke. Osim ovog instrumenta operacija na otvorenom tržištu centralne banke imaju još instrument kamatnih stopa i instrument obaveznih rezervi putem kojih se brinu za money supply kako bi inflaciju održale pod kontrolom, a istovremeno osigurale ravnotežu između ponude i potražnje za novcem (u širem smislu).
Ne znam za vas ali ja bi ovu j.e.b.o :)
Kanadska centralna banka se ne zaduzuje kod komercijalnih banaka vec obrnuto. Komercijalne banke prave profit na kamatama moje same postave u zavisnosti od stanja na berzama i ostalim faktorima. I ovaj komercijalni interes je kontrolisan od strane centralne banke do odredjenog nivoa upravo zato da bi se zastitila kupovna moc stanovnistva. Centralna banka raspolaze novcem ubranim od poreza i ostalih dazbina drzavi i to je sve. Zato je sada vlada kanade napravila financijsku \"reformu\" stednje jer su rezerve u centralnoj banci nedovoljne da zadovolje potrazivanja. Istovremeno kao najveci poslodavac u kanadi vlada je nedavno otpustila veliki broj svojih sluzbenika kako bi smannila svoje troskove.
oduprimo se \"studentima\" koji dolaze u nas grad, i ostaju ovdje uzimajuci nam poslove, ponasaju se bahato u nasem gradu kao prema babovini im u zenici tuzli, mostaru, konjicu, tesnju, gorazdu...
mala svaka cast al mislim da malo to pije vode njih se samo fizickom silom moze na nesto upozororiti ni nikako vise to
U kanadi nema privatnih banaka, sve su nacionalizovane jos prije vise od 20 godina. Vlada ne radi sa njima vec je u kontroli centralne banke preko savjeta trezora koji direktno odlucuje o finansiranju vladinih poslova na prijedlog ministra finansija. Komercijalne banke dobJaju novac po osnovnoj kamati od centralne banke i \"prodaju ga narodu\" po komercijalnoj kamati koja je trenutno oko 0.5-3%.
se vi u ovo razumijete - al u q. Dijete je objasnilo upravo ono što se dešava u finansijkim sistemima širom svijeta. Za ove što bulazne o pokriću u zlatu samo bih preporučio da se malo bolje informišu: Zaltni standard je napušten 70-tih u USA, a 80-tih i 90-tih širom svijeta. Sav današnji novac koji cirkuliše u privredama potiče iz kredita i to je objasnila. Problem je u tome što banke \"posuđuju\" novac koji ni one same nemaju. Banka u odnosu na vlastiti kapital danas \"pozajmljuje\" u prosjeku 12 PUTA VIŠE. Samo joj je bitno da na dan kad treba isplatiti svoje obavevze ima dovoljno na računu, a ako nema i sama taj novac može posuditi i održati svoju likvidnost. Čitav smisao njenog izlaganja je u tome da se u tom lancu jednostavno mogu izbaciti privatne banke kod kojih se zadužuju centralne banke država i prektično vremenom cijele države postaju robovi onih koji su im \"pozajmili\" nepostojeći novac. Nije istina da ne razumije ono o čemu govori.
Notorna je laz da je danas novac pokriven u istom vrijednoscu u zlatu. Vec davno su drzave pocele da stampaju novac koji nema protuvrijednost u zlatu,zbog toga, zbog kamata na kredite, drzave u saradnji sa bankarskim sektorom udruzeno pljackaju svoj narod. Samo sto su banke te koje su postale daleko najveci paraziti modernog ekonomskog sustava.
Ako svaki novac mora imati protuvrijednost u zlatu zasto onda imamo inflaciju. Ako sam imao 100 eura danas koji su pokriven 1gr zlata,zasto onda toliko i ne vrijedi i za godinu dana. Bankarski sistem je poceo time da su ljudi poceli cuvati zlato kod odredenih trgovaca koji su kasnije prerasli u banke, umjesto zlata oni poceli da izdaju certifikate o kolicini zlata koju odredena osoba ima. Ti certifikati su kasnije prerasi u novac. Pa jedno logicno pitanje je, zasto novac gubi vjednost i ko zapravo od toga ima koristi. Naravno najvecu korist imaju banke koje zapravo nista ne proizvode, osim sto posuduju tudi novac,ubiru velike kamate i u svojoj pohlepi proizvode inflaciju. Drzavni aparati i kompanije koje posuduju novac od banaka su samo saucesnici u tome. Da bi novac s kamatom vratili oni povecavaju cijenu svojih proizvoda a drzava povecava porez. Obican radnik koji radi u toj kopmaniji iil radi u drzavnoj sluzbi nemoze dobiti povecanje plate koje ce kompenzirati pljacku nad njim.
sve je ovo receno prije 8 godina u knjizi Islamski zlatni dinar i Pljačka nacija od istog autora: Ahmad Maydin Kamil Meera. ima prevedeno i na BHS. kakva pame, svako ko hoće to da vid, može to da vidi...ko ne može da vidi, može da pročita..
-lezgo ---löffler -zippi?!
niđe veze sta ce ba ona 12 god ima i nesh ona o bankarskom i fiskalnom sistemu ma nema ba pojma o životu