Direktor Agencije za bankarstvo FBiH: Smanjio se broj kredita s promjenjivom kamatnom stopom
Mahmuzić smatra razumljivim MMF-ov stav i razumljivom reakcijom u razvijenim državama. Istakao je da je taj stav iskomuniciran i prema instituciji koju on vodi. Napomenuo je da Centralna banka Bosne i Hercegovine nema mogućnost za to.
Podsjetio je da su entitetske agencije za bankarstvo nedavno prihvatile da se uspostavi prosječna cijena depozita (novca koji fizička lica, firme i druga pravna lica deponuju, tj. daju banci na čuvanje u obliku bankovnog računa). Ukazao je da ta cijena predstavlja svojevrsnu referentnu kamatnu stopu.
"Možemo je zvati referentnom kamatnom stopom (troškom zaduživanja), jer se referentna kamatna stopa koristi za dugoročne finansijske ugovore. Mi smo je kreirali, a ne možemo utjecati na nju", naglasio je.
Konstatirao je da je prosječna cijena depozita realna te je također napomenuo da će bankama ta cijena biti upotrebljiva u aranžmanima klijentima.
"Do sada je to uglavnom bio Euribor (prosječna kamatna stopa po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac) koji je tokom prošle godine uglavnom rastao", dodaje.
Očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) nastaviti povećavati referentnu kamatnu stopu zbog toga što inflacija nije snižena na ciljanih dva posto. Ukazao je da se u FBiH smanjio broj kredita s promjenjivom kamatnom stopom.
"Njihov udio iznosi 20 posto od 17 milijardi KM. To su jako bitni pokazatelji", ocijenio je.
Pitanje rasta kamatnih stopa
Objasnio je zašto smatra da je u Bosni i Hercegovini neopravdano da kamatne stope brzo rastu.
"Smatramo da je neopravdano da brzo rastu kamate, jer inflacija nije generirana u Bosni i Hercegovini, odnosno nastala je kao posljedica dešavanja u euro zoni, razvijenim državama. U odnosu na 30. juni prošle godine i kraj prošle godine iznos kamata se promijenio i mijenjat će se", najavio je Mahmuzić.
Konstatirao je da je bh. tržište aktivno i iznimno stabilno te da je to zasluga i mjera FBA. Prema njegovim riječima, ako se govori o postojećem nivou kamata zaključno s 31.5.2023., bilježi se blagi rast efektivnih kamatnih stopa na plasirane kredite sa 3,59 na 3,66 posto, u odnosu na kraj prošle godine, što nije ni blizu rasta u euro zoni i okruženju.
"Mi smo daleko od rasta koji se dešava u tim državama i to je posljedica mjera koje smo donijeli i poslovne politike banaka koje su prepoznale naš stav da ne postoji razlog za značajan rast kamatnih stopa", dodaje.
Ukazao je da se brzim i neodgovornim rastom kamatnih stopa može izazvati trenutna profitabilnost, ali se dugoročno može izazvati nestabilnost. Istakao je da su kamate fizičkim licima u prosjeku porasle sa 6,16 na 6,48 posto, što je, kako je kazao, daleko od rasta u euro zoni. Kamate pravnim licima su snižene sa 2,57 na 2,51 posto.
O inflaciji
Pitali smo ga da li su niske kamatne stope razlog za sporo ublažavanje inflacije u Bosni i Hercegovini.
"Stopa inflacije kod nas se snizila. Naša inflacija nije generirana monetarnom politikom, jer Bosna i Hercegovina nema aktivnu monetarnu politiku. Bosna i Hercegovina ima Valutni odbor (Currency Board koji podrazumijeva da se domaći novac - konvertibilna marka mora kupiti za strani konvertibilni novac). Nismo mogli štampati novac, niti ubacivati likvidnost u sistem. To je možda u vrijeme pandemije koronavirusa bio problem", rekao je.
Kako je kazao Mahmuzić, razlika u inflaciji u Bosni i Hercegovini i euro zoni može biti rezultat unutrašnjih slabosti koje imamo u određenim kontrolama.
"Inflacija u FBiH prošli mjesec je iznosila 3,5 posto - to je bez rasta kamatnih stopa, što pokazuje da je naša politika ispravna. Time smo sačuvali stabilnost sistema, klijente i privredu. Da su (kamate) rasle kao što je rastao Euribor, upitno bi bilo šta bi se desilo", konstatirao je.
Unutrašnje slabosti
Na pitanje na koje unutrašnje slabosti konkretno misli, odgovorio je da bi rast kamata značio nemogućnost velikog broja klijenata da otplaćuju kredite.
"To je značajan udar na finansijske tokove. Time bi se povećao broj kredita koji se ne mogu vratiti, što se automatski odražava na bilans banaka. Opala bi kreditna aktivnost, jer da su krediti poskupili, privreda bi se manje odlučivala na nove investicije - smanjila bi se privredna aktivnost", naveo je.
Ukazao je da je rast kamata prihvatljiv tamo gdje je inflacija generirana monetarnim odlukama. Poručio je da FBA donosi odluke za koje smatra da su ispravne te da svaku preporuku smatra dobronamjernom.
Nastavak rasta kamata u eurozoni i SAD-u
ECB će danas deveti put zaredom povećati kamatne stope za 0,25 posto. Još nije poznato da li je ovo posljednji rast kamatnih stopa ili će se u septembru desiti još jedan rast kako bi se ublažila inflacija.
Podsjećamo, Federalne rezerve (FED), koje u Sjedinjenim Američkim Državama imaju ulogu centralne banke, jučer su ponovo povećale kamatne stope, čime su postala najviše u posljednjih 22 godine.
Rast kamatnih stopa sa 5,25 na 5,5 posto je uslijedio nakon što je prošli mjesec pauziran ovaj rast. Stopa inflacije u SAD-u se smanjuje u posljednjih 12 mjeseci. Trenutno iznosi tri posto, što je niže za devet posto u odnosu na juni prošle godine.
