Federalni inspektori u 2019. proveli 102 dana na terenu, najviše posla kod najvećih zagađivača
Istaknuvši da ljudski resursi u FUIP-u pokrivaju tek 60,8 posto pravilnikom predviđenih kapaciteta, a da Uprava ima problem i sa smještajnim kapacitetima, posebno kada je riječ o sjedištu uprave u Sarajevu, Ajdinović je naglasio da je od 2015. do 2019. godine obavljeno 716.669 inspekcijskih nadzora, od čega 68.906 u unutrašnjoj, a u prekograničnoj 647.763.
"Naš zahtjev je bio 9,46 miliona KM, a odobreni budžet nam je 8,98 miliona KM. Također, pravilnikom su predviđena 273 izvršioca sa 200 inspektora, a danas imamo ukupno 166 uposlenika, od čega 133 inspektora, 8 glavnih federalnih inspektora i 125 inspektora, a tu je i ukupno 12 državnih službenika i 21 namještenik. Očigledno je da imamo te poteškoće s kadrovskom popunjenošću, a što se tiče uslova rada, možemo se pohvaliti solidnim voznim parkom, insfrastrukturom, ali problem su smještajni kapaciteti, posebno kada je riječ o sjedištu uprave u Sarajevu", izjavio je Ajdinović.
On je istakao da su u ovom periodu izrečena 27.763 prekršajna naloga s ukupnim finansijskim efektom od 38,46 miliona KM. Preventivnih, korektivnih i mjera otklanjanja nedostataka bilo je 12.806, a mjera zabrane rada 1.440, od čega 184 pečaćenja.
"Nadležnim tužilaštvima uputili smo 35 izvještaja o pitanju eventualnog činjenja krivičnog djela. Ukupno je utvrđeno za naplatu 120,99 miliona KM", istakao je direktor FUIP-a naglasivši da je mnogo energije uloženo u uzimanje uzoraka prilikom prekogranične kontrole.
Posebno se fokusirajući na rezultate u 2019. godini, dodao je da su "u manjku" kada je riječ o zabranama mjera i pečaćenjima te da je to dobar pokazatelj. U 2019. godini bilo je 267 mjera zabrane rada i 24 pečaćenja.
"Ukupan finansijski efekt za naplate naknada i taksi u prekograničnom prometu i ostalih naknada i taksi za vode, šumu, ceste, zrak i ostalo u 2019. godini bio je u visini 23,33 miliona KM, s tim da smo privremeno stavili van prometa robu u iznosu od 947.906 KM", dodao je.
Kada je riječ o prekograničnoj kontroli, istakao je devet izdatih rješenja o zabrani uvoza za određenu robu, prehrambene proizvode i predmete opće upotrebe, od čega je najviše bilo igračaka za djecu iz Kine, soli iz Hrvatske i drugo.
Govoreći o pojačanom nadzoru u borbi protiv sive ekonomije, Ajdinović je kazao da su se slučajevi kakve su pronalazili odnosili na neprovođenje zakona i propisa, kao što su uvoz i izvoz neevidentirane robe, prometovanje robe čija je evidentirana nabavna cijena višestruko manja od proizvođačke i tržišne, stavljanje u promet robe bez dokazanog porijekla, višestruka dokumentacija za istu robu na različitim mjestima, neažurno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga, prodaja robe bez dokazanog kvaliteta ispravnosti, promet robe široke potrošnje i industrijskog porijekla u prodavnicama registrovanim kao kućna radinost te neizdavanje fiskalnih računa pri obavljanju prometa robe i usluga.
Putem zajedničkih multidisciplinarnih timova kontrolisana je zakonitost poslovanja i u oblasti turizma, rada, poljoprivrede, zdravstva, saobraćaja, veterinarstva, ekonomije, rudarstva, voda...
"Inspekcijski nadzori su vršeni i u neradne dane i sate, odnosno tokom vikenda i poslije redovnog radnog vremena", naglasio je istaknuvši da su inspektori ukupno 102 dana u godini bili na terenu. Područje nadzora bili su svi kantoni u FBiH podijeljeni u pet regija.
Građani su prepoznali važnost inspekcijskih nadzora pa je povećan broj prijava.
"Uspostavljen je kvalitetniji odnos između inspekcije i subjekata nadzora s ciljem zajedničkog rada na izgradnji kulture poštivanja propisa. Želimo da taj odnos bude partnerski, ako evidentiramo određene nepravilnosti, da damo rok da se one otklone i da ne dolazimo u situaciju da moramo izricati prekršajne sankcije. Vrlo je bitno da se svi uključimo u borbu protiv sive ekonomije, a najjednostavniji način na koji građani tome mogu doprinijeti je da traže fiskalni račun", naveo je Ajdinović te istakao da je 2019. rekordna i po broju instaliranih fiskalnih uređaja, što je dokaz bolje fiskalne discipline.
Naveo je i incidentne situacije i prioritetni nadzor, gdje su najviše posla imale federalna ekološka, vodna, veterinarska i inspekcija za hranu. Najviše posla bilo je kod najvećih zagađivača - GIKIL Lukavac, AcelorMittal Zenica, SISECAM Soda Lukavac, Natron Maglaj, BSI Jajce, a također i kod TE Tuzla, TE Kakanj, deponije Uborak Mostar, deponije Smiljevići Sarajevo, BFS Kreševo i drugih.
