FBiH trpi ogromne gubitke zbog politikantstva u vezi s Komisijom za vrijednosne papire
Ona se ogleda, kaže, u vidu potpunog odustajanja od investiranja u našu zemlju. Rad Komisije, dodaje, povezan je i sa nizom drugih pitanja, od investiranja preko hartija od vrijednosti, tržišta kapitala, pa sve do privatizacijskog postupka.
"Ovo je sasvim nepotrebno u normalnim ekonomskim okolnostima, a naročito sada kada izlazimo iz historijske recesije. Oporavak bh. ekonomije, u ovom slučaju ekonomije Federacije BiH, bi bio daleko uspješniji ako bismo imali funkcionalne institucije poput Komisije za vrijednosne papire FBiH. Nažalost, u ovom slučaju imamo školski primjer nepotrebne blokade jedne institucije, što u kratkom i dugom roku donosi direktnu štetu za ekonomiju i društvo", kaže Čavalić.
Prema nekim procjenama, zbog nerada Komisije Federacija propušta priliku za stvaranjem 10.000 radnih mjesta godišnje, odnosno realizacijom do milijardu KM investicija na duži vremenski period.
"Ovdje se radi o fenomenu politizacije ekonomije. Razumljivo je da politika želi upravljati sa što više procesa u našem društvu, ali se neke institucije, poput ove, trebaju depolitizirati. Ovo je birokratska, tehnička institucija koja se bavi procedurama vitalnim za ekonomske odnose. Zbog toga ova blokada podsjeća na aktuelni pokušaj blokade Centralne banke BiH preko izbora članova Upravnog vijeća. Slično kao i u slučaju Centralne banke, moramo imati neki alternativni ili automatski mehanizam kojim bi se riješila postojeća blokada. Već sada je potrebno razviti izmjene zakona koje regulišu ovu oblast, u pravcu anticipiranja i zaustavljanja potencijalnih blokada. Neke institucije jednostavno ne trebaju biti predmet politike, odnosno kolateralom postojećih političkih odnosa", poručio je Čavalić.
Konačno rješenje ovog pitanja Čavalić je očekivao u julu, međutim, s obzirom na to da je politikanstvo prevladalo, reduciran je i njegov inicijalni optimizam.
"Smatram da više nema vremena niti argumentovanih izgovora za blokadu ove institucije. Dom naroda mora u septembru preuzeti političku odgovornost i konačno riješiti ovo pitanje. Također, ubuduće se ne smije dozvoliti politici da u ovoj mjeri blokira ekonomske odnose. Ukoliko ovakvo stanje potraje direktno bi se ugrozio potencijal domaće privrede. Ovo konkretno znači izostanak viših stopa ekonomskog rasta, što posljedično vodi manjem broju zaposlenih, odnosno nižem životnom standardu. Privrednici veoma dobro razumiju značaj ovog pitanja, a i predstavnici međunarodne zajednice su više puta sugerisali da se ide u pravcu deblokade", istakao je Čavalić.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako je posebno indikativna činjenica da vlade kantona u Federaciji BiH nisu u prilici vršiti emisiju vrijednosnih papira kojim bi se finansirali razni infrastrukturni projekti u njihovoj nadležnosti, čime može doći do bržeg ekonomskog oporavka, 'što je danas prevažno zbog negativnih posljedica pandemije Covid-19'.
"Time najviše gube građani i privreda zbog neshvatanja političkih aktera u BiH da se riješi tehničko pitanje poput izbora članova Komsije. Izostanak investicija se odražava onda i na otvaranje novih radnih mjesta, tj. otvaranje manjeg broja radnih mjesta nego što bi to bio slučaj da imate normalan i neometan rad Komisije. Ukoliko se ne odblokira rad Komisije za nekoliko mjeseci, rad banaka će biti potpuno blokiran, što može dovesti do odlaska stranih investitora, nemogućnosti izdavanja kredita građanima i u konačnici urušavanja finansijske stabilnosti Federacije BiH. Danas imate situaciju da se planirane investicije umjesto u FBiH usmjeravaju prema RS-u. Želim da vjerujem da će na narednoj sjednici Doma naroda u septembru biti imenovani novi članovi Komisije, jer sumnjam da će bilo ko od delagata biti spreman da preuzme na sebe veliku hipoteku ukoliko ne budu imenovani novi članovi Komisije", poručio je Hadžić.
Da je u pitanju krajnje trivijalan potez političara smatra Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističući kako bi privrednicima značilo mnogo da se Komisija što prije formira, pa makar i u nekom privremenom sastavu.
"Još prije šest mjeseci imao sam podatak da je preko 400 predmeta čekalo na odluku, rješenje ili mišljenje Komisije. Taj broj je sada sigurno i veći. Veliki je broj banaka koje traže dokapitalizaciju, spajanje, dosta privrednih društava koja su kupila dionice treba da formiraju upravne i nadzorne odbore u tim kompanijama. Javni sektor, također, dosta trpi jer općine, kantoni, niko ne može emitovati obveznice bez Komisije. Ne razumijem zaista zašto naši političari moraju od svega praviti problem. Ovo je, dakle, jedna stručna komisija koja ima pet članova. Nama nije bitno ko će ti članovi biti, samo neka rade svoj posao i neka prestanu komplikovati nam ionako komplikovane živote", poručio je Smailbegović.
Svi potencijalni investitori koji dobiju informaciju da Komisija za vrijednosne papire ne radi, dodao je, otići će odavde.
"Razgovarao sam sa jednim turskim investitorom koji je bio krenuo sa nekom investicijom paralelno u BiH i u Srbiji. Rekao mi je da, da je znao kakva je situacija u našoj zemlji, nikada ne bi došao ovdje. U Srbiji je uspio za nekoliko dana završiti ono za šta mu u BiH trebaju dvije godine. Mi moramo raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta, a osnovna stvar je da nam Komisija radi. To je isto kao da sud ne radi i da onda ne možete registrovati firmu", istakao je Smailbegović.
Optimista je Smailbegović, te se nada da će u septembru, kada Dom naroda treba održati sjednicu i odnijeti odluku o razrješenju i imenovanju članova Komisije, proraditi 'minimalna savjest političara da se ovo pitanje riješi, da se otkoče brojni procesi'.
"Ukoliko se to ne desi naša privredna društva su spremna da krenu sa tužbama, već imamo najave od pojedinih firmi. Udruženje će im pružiti podršku, te ćemo probati skupiti više firmi koje bi napravile jednu kolektivnu tužbu i uputile je relevantnim institucijama", poručio je.
Podršku privrednicima u slučaju da dođe do tužbi protiv nadležnih pružit će i Privredna komora Federacije BiH. Potvrdio nam je to predsjednik Mirsad Jašarspahić, koji je istakao i kako podaci iz 2015. pokazuju da je Komisija za vrijednosne papire u toj godini imala 41 sjednicu na kojoj je razmatrano 940 različitih tačaka, što su 23 tačke po sjednici, koja se održavala skoro sedmično.
"To nam govori o dinamici posla te komisije i poražavajuće je da je Federacija BiH jedina teritorija u Evropi gdje investitor ne može realizovati svoju investiciju. Mi smo do sada više puta pravili pritisak na nadležne institucije, ali bezuspješno. Nerješavanje ovog pitanja eventualnim investitorima daje jednu strašnu poruku, odbija ih i tjera da traže neke druge lokacije za investiranje", kaže Jašarspahić.
Nada se i Jašarspahić da će se ovo pitanje riješiti što prije, te da se politička prepucavanja neće nastaviti preko leđa privrede.
"Ovo je isključivo ekonomsko pitanje koje govori o tome da bi trebalo da se ovakva komisija institucionalizira na neki drugi način, da je formiraju neke finansijske institucije, te da se ne veže za parlament. U svakom slučaju, očekujem da prevlada razum", poručio je.
Nakon dikvalifikacije na Eurosongu: Nizozemac Joost Klein zahtijeva ispitivanje novih svjedoka
