U analizama opravdanosti uvođenja eura kao zajedničke evropske valute, ekonomski portali navode da je prelazak na euro podijelio zonu eura na dva "tabora" - onaj koji je profitirao i onaj koji je dodatno ekonomski osiromašio.
Kada neka zemlja prelazi sa svoje valute na euro to automatski čini skupom proizvodnju unutar zemlje.
Kod siromašnijih zemalja "skaču" isplate radnicima, kao i plate i proizvodna vrijednost produkcije. Istovremeno, smanjuje se rentabilnost proizvodnje i zemlja ekonomski postaje još slabija.
U bogatijim zemljama taj prelazak je drugačiji. Na primjer, Njemačkoj zajednička valuta omogućava da privuče radnike iz inostranstva, čini jeftinijom proizvodnju i samim tim jača ekonomiju.
Njemačka je, zbog toga, u trenucima velike ekonomske krize jedina bila su stanju da izdvoji milijarde eura i da istovremeno otpiše dio dugova državama poput Portugala, Grčke, Španije i Kipra.
Da li je euro za 12 godina postojanja uspio da zamijeni nezaobilazni dolar?
Stručnjaci napominju da je u početku euro pomjerio svog konkurenta sa "vladajuće pozicije".
Kada se pojavio euro, njegov kurs bio je jednak kursu dolara. Kasnije je čak dodatno skočio i dostigao razmjere od jednog i po dolara. Ali, velika kriza pokazala je sve slabosti eura.
Ipak, za razliku od sve većeg broja skeptika među Evropljanima, vlade članica EU i dalje vjeruju u euro.
Tako će od naredne godine spisak članova zone eura popuniti novi član - Litvanija.
Litvanska vlada je, poput još nekih, bez obzira što se tome protivi veliki broj Litvanaca, pripremila prelazak na euro, dok su prodavnice već spremile nove cjenovnike.
Majke Srebrenice nakon sramotne ikonografije u Beogradu: Nikad više četnička noga neće kročiti u Potočare
Sjeverna Koreja predstavila razarač "Kang Kon": Teži 5.000 tona, opremljen za nošenje nuklearnog oružja
