Ekonomisti: Vlada FBiH će reformama na dohodak svoje prihode povećati nauštrb radnika

"Brojni primjeri iz različitih zemalja svijeta su pokazali da progresivno oporezivanje ne funkcionira, osim ako zaista imate specifične kulturološke okolnosti, poput naprimjer zemalja Skandinavije ili Njemačke. U drugim zemljama ovo apsolutno ne funkcionira. Francuska je najbolji primjer navedenog. Šta se dešava? Ljudi iz viših razreda se spuštaju u niže ili čak imate ljude s ekstremno visokim dohocima koji napuštaju zemlju", kazao je Čavalić.

Profesor Anto Dmazet smatra da je progresivno oporezivanje socijalno poželjan vid oporezivanja i da utječe na veću socijalnu koheziju i socijalnu pravdu.

"Po načelu, onaj ko ima više treba da da više za društvene potrebe. Međutim, u prijedlogu koji je dala Vlada Federacije može se dati primjedba da je taj iznos sa koga se kreće u progresivno oporezivanje vrlo nizak - 1.500 KM. I što je najgore on je utvrđen u fiksnom iznosu. Tako da će možda za četiri-pet godina to biti tik nešto iznad prosječnog dohotka u BiH. Time će neka socijalna načela dalje biti narušena, a to je da proglašavate bogatim nekoga ko ima prosječan dohodak. To je primjedba koja bi se mogla dati na taj prijedlog", kazao je profesor Domazet.

Profesor Domazet smatra da je progresivno oporezivanje inače jako socijalno poželjan princip i da bi u BiH trebao da doprinese ispravljanju devijacija u raspodjeli dohotka, odnosno socijalnoj nejednakosti u dohocima.

"Čitav sistem koji je predložen vodi rasterećenju rada, ali nam se ne predstavlja transparentan sistem. Bojim se da će država ovim predloženim reformama doprinosa povećati svoje prihode. To nije smisao reforme. To se dešava što su dodatno uključena dva poreza na dohodak: porez na kamate, na štednju i porez na dividende. Za porez na dividende opravdavam, jer smatram da je to također socijalno poželjan instrument i mislim da će utjecati na socijalno pravedniju raspodjelu dohotka. Jer će oni koji ostvaruju visoke dohotke, koji su dosad bili neoporezovani, biti prinuđen da uđu u sistem plaća koja se oporezuje. A same dividende biće oporezovane sa 10 posto. To će biti jedna socijalno pravedna, a ekonomski vrlo razumna mjera. Međutim, prihodi od ta dva poreza bi trebali da povećaju prihode i zato bi trebalo da se predložena stopa doprinosa smanji na 31,5 posto možda na 30,5 posto, jer bi tako mogli da imamo fiskalno neutralni efekat. Pošto u obrazloženju nema nikakvih informacija na nama je da nagađamo. Mislim da je to jedan od najslabijih strana te reforme koja je dugo pripremana. Više vlada se njome bavilo", kazao je profesor Domazet za Klix.ba.

Politički analitičar Faruk Hadžić napominje da bi, prema predloženom rješenju Vlade FBiH, radnik imao manju obavezu po osnovu poreza na dohodak, ali da bi u osnovicu ušli i drugi prihodi osim plaće, topli obrok, prijevoz, regres, autorski ugovori...

"Kada se to sve sabere i kada se uzme i ta druga osnovica, koja je niža, radnik i poslodavac će plaćati više državi. Ako bi se eventualno nešto uštedjelo na tom malom porezu na dohodak, na doprinosima će se sigurno više plaćati. Ovaj prijedlog, prema onom što je do sada predstavljeno, ima niz manjkavosti", kategoričan je Hadžić.

Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o porezu na dohodak FBiH i Prijedlog zakona o doprinosima FBiH.