{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ekonomista Danijel Nestić: Hrvatska je dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH

F
17.6.2018. u 12:16
2
127
Ekonomista Danijel Nestić: Hrvatska je dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH
2
Ekonomista Danijel Nestić: Hrvatska je dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH
Foto: EPA-EFE
Hrvatski turizam, ali i druge grane, sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi zbog čega je hrvatska vlada protekle sedmice gotovo udvostručila raniju kvotu uvoza od 4.660 radnika, no problem se neće moći riješiti bez kompleksnih mjera koje će regulirati dugoročnu useljeničku politiku, smatraju stručnjaci.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tokom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati 15 do 20 hiljada radnika. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca 2018. najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo ukupno, piše Hina.

Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, saopćilii su iz HGK-a.

Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje. S obzirom na demografske i privredne trendove s kojima je Hrvatska suočena, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike.

Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno-sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi, te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada, kaže ona.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu Nestić smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH.

"Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji, jer je u Evropi velika potražnja za radnom snagom, pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti evropskom tržištu", kazao je.

Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno Hrvatska treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

"Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih - da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možda možemo ponuditi veće plaće Bugarima", rekao je.

Već niz godina ključni dionici iz privatnog sektora u turizmu naglašavaju potrebu sustavnog rješavanja problema ljudskih potencijala u turizmu predstavnicima institucija zaduženima za ta pitanja, kažu u HGK.

Potrebno je sustavno rješavanje tog problema kroz kratkoročne i dugoročne mjere kao što su potpisivanje bilateralnih sporazuma s nekim od susjednih zemalja, porezno rasterećenje i uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u kojem bi HGK posredovao između poslodavaca i obrazovnog sustava.

"Premda većina vodećih hrvatskih demografa zagovara selektivnu useljeničku politiku, nisam sigurna koliko će takva politika pridonijeti znatnijem useljavanju", ističe sociologinja migracija Snježana Gregurović.

Selektivne mjere koje potiču useljavanje skupina socio-kulturno, etnički, vjerski i rasno sličnih s većinskim stanovništvom vrlo su popularne jer države ne trebaju izdvajati velika sredstva za integraciju useljenika. No, kada je neka zemlja u situaciji da joj prijeti izumiranje ili konstantno smanjenje BDP-a i ekonomskog rasta, te slom mirovinskih fondova, selektivne mjere više "ne drže vodu", kaže ona.

Pritom upućuje na primjer Njemačke, koja je decenijama prešutnom politikom podupirala useljavanje pripadnika slavenskih naroda jer je smatrala da se oni najlakše integriraju u njemačko društvo.

Da nije bilo useljavanja, zemlje poput Njemačke, Italije i Austrije s negativnim prirodnim prirastom već bi u 1980-im imale smanjenje ukupnog broja stanovnika.

"Ako uistinu želimo poticati useljavanje, bilo ono selektivno ili ne, treba izraditi koherentnu, dugoročnu i programski usmjerenu useljeničku politiku, primjenjujući najbolje prakse zemalja čije su useljeničke politike bile uspješne, te uvažavajući potrebe i posebnosti Hrvatske", poručuje Gregurović.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Ko je kriv za niske cijene malina?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: