Zemlje Zapadnog Balkana se okreću američkom plinu, Brisel upozorava: To bi moglo ugroziti put ka EU

Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo iskazali su interes za kupovinu velikih količina ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a ili za izgradnju infrastrukture koja bi omogućila njegov dotok.

Ove zemlje navode da je plin potreban kao tranzicijsko gorivo dok smanjuju uvoz goriva iz Rusije i potrošnju uglja te prelaze na obnovljive izvore energije, što su sve ključni elementi njihovih nastojanja da postanu članice EU.

Zvaničnici EU, međutim, dovode u pitanje jesu li projekti koji se promoviraju uopće potrebni ili poželjni, s obzirom na to da ove zemlje trenutno imaju vrlo malu ili gotovo nikakvu domaću potražnju za plinom.

Preplavljivanje ovih tržišta plinom nosi rizik da će biti dugoročno vezana za njegovu potrošnju i da će se povećati njihova ovisnost o uvozu iz inostranstva, piše Politico.

EU ima stroge ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova na nulu do 2050. godine i povećanje korištenja obnovljive energije, čega bi se morale pridržavati i nove članice EU. Zvaničnici EU strahuju da bi povećanje uvoza plina moglo ugroziti ostvarivanje tih ciljeva.

Američki sektor plina, međutim, koristi ubrzanu tranziciju EU s ruskog plina i pritisak na globalna tržišta izazvan ratom s Iranom kako bi u širem regionu sklopio niz sporazuma o snabdijevanju, u skladu s eksplicitnom doktrinom administracije Donalda Trumpa o "energetskoj dominaciji".

"Zemlje u okviru svojih širih nastojanja da se pridruže EU preuzele su obaveze da dekarboniziraju svoje ekonomije, utvrde put i pridržavaju ga se, odnosno da u osnovi postepeno ukinu fosilna goriva", rekao je András Hujber, koji vodi energetsku diplomatiju Evropske komisije na Zapadnom Balkanu, na forumu u Beču.

Dodao je da bi se dovođenje plina u region činilo suprotnim ovom ključnom cilju dekarbonizacije te da bi sporazumi mogli otići dalje od cilja zamjene ruskih isporuka i doprinijeti karbonizaciji regiona.

Kao primjer je naveo preliminarni sporazum između Washingtona i Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda kojim bi se plin transportirao s Krka, hrvatskog otoka u Jadranskom moru.

O ovom projektu se mjesecima vode polemike, nakon što je Parlament Federacije BiH ranije ove godine usvojio zakon kojim je AAFS, kompaniju koju vode bliski saradnici američkog predsjednika Donalda Trumpa, odredio kao glavnog operatera plinovoda. To je, osim zabrinutosti zbog dekarbonizacije, izazvalo i optužbe za korupciju.

Zvaničnici EU također su upozorili da bi to moglo ugroziti kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u, objavio je Guardian prije nekoliko mjeseci.

"Naš ambasador je poslao pisma i ukazao na pitanja koja potencijalno vidimo u vezi s ovim projektom. Komisija planira nastaviti rad na tome na odgovarajući način", ne precizirajući kakve bi mjere mogle biti poduzete", rekao je Hujber.

Interna korespondencija Evropske komisije, u koju je Politico imao uvid, također odražava ove zabrinutosti, ukazujući na nedostatak transparentnosti ugovora s AAFS-om, kao i na rizike povezane s plinizacijom.

Potez Sarajeva izazvao je zabrinutost i među čelnicima Energetske zajednice, inicijative predvođene EU-om koja pomaže zemljama koje teže članstvu u ovom bloku, među kojima su Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo, kao i Srbija, Gruzija, Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, da usklade svoja pravila s pravilima bloka. Taj proces sada bi mogao biti ugrožen produbljivanjem američkog angažmana u regionu.

"Ovo je naša poruka za BiH. Prema definiciji, zakonodavstvo EU koje promoviramo ne određuje ko treba biti dobavljač, ali ključni element je da se osiguraju jednaki uslovi za sve u smislu regulatornog okvira", rekao je Artur Lorkowski, direktor Energetske zajednice, na marginama događaja u Beču.

Kazao je da je ključno osigurati konkurenciju, pravičnost i transparentnost te da ista pravila budu osigurana za sve učesnike u konkurenciji.

"Drugim riječima, ne želimo da Bosna bude izuzetak ili da ima privilegiran pristup tržištu. To treba izbjeći jer to ne bi bilo u skladu sa zakonodavstvom EU", rekao je.

Uprkos protivljenju zvaničnika EU-a, balkanski zvaničnici koji su govorili na skupu u utorak tvrdili su da su potencijalni sporazumi sa SAD-om potrebni za usklađivanje sa zelenom tranzicijom EU, koja će zahtijevati značajne količine plina kako bi se osigurala pouzdana proizvodnja električne energije u osnovnom režimu kada nestabilniji izvori energije ne budu dostupni, kao i u periodu postepenog napuštanja uglja.

U Albaniji hidroenergija, koja dominira energetskim miksom, postaje sve nepouzdanija jer suše povezane s klimatskim promjenama smanjuju protok rijeka, rekao je albanski zvaničnik za Politico.

To stvara potražnju za prirodnim plinom, koji zagovornici predstavljaju kao "tranzicijsko gorivo" koje može osigurati rezervu elektroenergetskim mrežama dok se kapaciteti iz obnovljivih izvora još razvijaju. Trenutno plin čini samo 1,8 posto energetskog miksa zemlje.

Zvaničnik je rekao da je razvoj plinske infrastrukture od ključne važnosti za diverzifikaciju i sigurnost snabdijevanja, kao i za podršku planovima Albanije da u južnom gradu Vlori izgradi regionalno plinsko čvorište.

U međuvremenu, udaljavanje od ruskog plina, od zemalja kandidatkinja također se zahtijeva usklađivanje s postepenom zabranom plina u EU, ostavilo je prazninu na tržištu. BiH ima samo jedan plinovod kojim se snabdijeva plinom iz Rusije, što znači da nema alternativu u slučaju vanredne situacije.

"Južna interkonekcija nije usmjerena na to da Bosnu i Hercegovinu veže za plin. Riječ je o okončanju naše ovisnosti o jednom pravcu i jednom izvoru snabdijevanja te jačanju energetske sigurnosti zemlje. Prirodni plin je tranzicijsko gorivo, a ne konačno odredište naše energetske politike", rekla je glasnogovornica Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije BiH za Politico.

Briselski list dalje navodi da zemlje Zapadnog Balkana koje žele članstvo u EU-u očajnički nastoje osigurati alternativne izvore energije koje EU ili ne može ili ne želi sama osigurati. Ističu i da blok proizvodi minimalne količine plina, odbija finansirati novu plinsku infrastrukturu u regionu te i EU postaje sve više ovisna o američkom LNG-u.

"Zato želimo da u Bosni imamo ista pravila kakva se primjenjuju u EU, kako bi postojao neometan protok plina iz EU. To će biti američki plin jer se u Evropskoj uniji ne proizvodi plin. To je razlog zbog kojeg to nazivaju doktrinom strateške dominacije. Ne možete nekoga kriviti zato što koristi priliku da proda ono što ima. Ne vidim da je EU u mogućnosti osigurati plin", rekao je Lorkowski.