Novi zakon za ugostitelje u RS-u: Podržavaju red, ali pitaju ko će odgovarati za tuđe poslove

Novi Zakon o ugostiteljstvu Republike Srpske bi trebao da donese niz promjena za ugostitelje - od zabrane posluživanja pića u jednokratnoj plastičnoj ambalaži i elektronske evidencije gostiju do novih pravila za svadbene salone, privatni smještaj i kategorizaciju objekata.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona 24. septembra, uz obrazloženje da se njime pojednostavljuju procedure, unapređuju digitalizacija i kontrola kvaliteta usluga. Ali, među ugostiteljima se sada otvara pitanje koje nije samo administrativno - ko će odgovarati za posao osobe koju vlasnik ugostiteljskog objekta nije angažovao?

Svadbeni salon nije organizator cijele svadbe

U Udruženju poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske - HoReCa, čiji je član Upravnog odbora i ugostitelj Goran Kurtinović, podržavaju donošenje novog zakona.

Kažu da je ugostiteljstvu potreban savremen propis koji će urediti tržište, smanjiti sivu zonu i jasno definisati pravila poslovanja.
Problem, međutim, vide u pojedinim rješenjima koja se odnose na salone za posebne prilike.

Na svadbi, navode, vlasnik sale najčešće nije taj koji bira bend, fotografa ili dekoratera. To rade mladenci.

Zbog toga HoReCa predlaže jednostavno rješenje - jedinstven formular za svako slavlje, u kojem bi bili navedeni svi koji pružaju usluge.

Tako bi se znalo ko je angažovan, ko radi u objektu i, što je najvažnije, ko za šta odgovara.

"Mi nismo tražili manje kontrole. Tražili smo bolju kontrolu, jasnu odgovornost i propise koji se mogu primjenjivati u stvarnom životu", poručuju iz HoReCa.

Prema njihovom prijedlogu, vlasnik sale odgovarao bi za ugostiteljsku uslugu i ono što je u njegovoj nadležnosti, muzičar za svoj posao, fotograf za svoj, a dekorater za svoj dio posla.
Na taj način, smatraju, inspekcija bi imala još bolji uvid u poslovanje, a ne bi se odgovornost automatski prebacivala na vlasnika objekta.

Šta kada domaćin donese rakiju ili kolače?

Drugo praktično pitanje odnosi se na proizvode koje domaćin donosi na slavlje.

Na svadbama, krštenjima i drugim porodičnim proslavama nije rijetkost da domaćin donese vlastitu rakiju, vino, kolače ili druge proizvode.

HoReCa predlaže da se i to evidentira.

Drugim riječima, ako je nešto donio domaćin, trebalo bi da postoji trag o tome šta je uneseno, u kojoj količini i, gdje je potrebno, odakle proizvod potiče.

Ideja je da se jasno razdvoji ono za šta odgovara ugostitelj od onoga što je obezbijedio sam domaćin.

"Ako nešto postoji u stvarnom životu, hajde da ga uvedemo u legalne tokove i napravimo pravila", poručuju iz HoReCa.

Knjiga kuhinje ostaje, ali ne kao zamka za ugostitelje

HoReCa, kako naglašavaju, ne traži ukidanje knjige kuhinje.
Smatraju da ona treba da postoji kao evidencija normativa, potrošnje, nabavke i poslovanja.

Problem nastaje, kažu, ako administrativno odstupanje automatski postane osnov za kažnjavanje ugostitelja.

U kuhinji, objašnjavaju, postoje kalo, rastur, obrada namirnica i promjene težine tokom termičke obrade, pa proizvod ne može uvijek imati identičnu masu kao u normativu.

Za HoReCa je zato ključno da kontrola razlikuje stvarnu nepravilnost od administrativne greške.

Kurtinović: Zakon je dobar, ali mora jednako važiti za sve

Kurtinović smatra da novi zakon donosi i dobre stvari, ali upozorava da je njegovo provođenje važnije od samog donošenja.

"Nije problem donijeti zakon, poenta je da se primjenjuje i da važi jednako za sve", kaže Kurtinović.

Posebno izdvaja pitanje svadbenih salona i angažovanja muzike, fotografa i drugih ljudi koji, kako kaže, nisu u direktnoj vezi sa ugostiteljem. Istovremeno, podržava ideju da se uvede red kada je riječ o zaposlenima.

"Svakako je dobro ako se donese zakon i bude primjenjivan, da konobari, kuvari i osoblje svadbenih salona rade prijavljeni. Samo je pitanje ko će to kontrolisati", kaže Kurtinović.

Pozitivnim ocjenjuje i elektronsku prijavu gostiju u apartmanima.
Smatra da je normalno da svaki gost koji koristi registrovani smještaj bude prijavljen, posebno zbog problema sive ekonomije i konkurencije onima koji posluju legalno.

Elektronska knjiga gostiju upravo je jedna od novina predloženog zakona.

Tatić: Dobro je, ali pitanje je kako će se primjenjivati

Sličan stav ima i Željko Tatić iz Udruženja ugostitelja Republike Srpske.

On smatra da u novom zakonu ima dobrih rješenja, ali da će se pravi efekat vidjeti tek kada počne njegova primjena.
Posebno je važno, kaže, da kontrola bude jednaka za sve i da se propisi zaista primjenjuju u praksi.

Kada je riječ o plastičnoj ambalaži, Tatić ukazuje i na praktičnu stranu novih pravila, posebno na objekte poput bazena gdje staklena ambalaža može predstavljati sigurnosni problem.
Prijedlog zakona predviđa zabranu posluživanja pića u plastičnim čašama, vrećicama i drugoj otvorenoj plastičnoj ambalaži za jednokratnu upotrebu, dok bi hermetički zatvorena PET ambalaža bila dozvoljena.

Hoće li novi zakon zaista smanjiti sivu zonu?

Upravo tu se susreću stavovi ugostitelja i cilj koji je Vlada postavila pred novi zakon.

Država želi više reda, bolju kontrolu i manje prostora za sivu ekonomiju, dok ugostitelji traže da se pri tome precizno utvrdi ko je za šta odgovoran.

Prijedlog zakona sada ide u dalju skupštinsku proceduru. Prethodno su održane javne rasprave o nacrtu, a Ministarstvo trgovine i turizma navodi da su tokom izrade prijedloga razmatrane primjedbe i sugestije sa javnih rasprava.

Za ugostitelje zato ostaje ključno pitanje: hoće li novi zakon donijeti manje sive zone i više reda - ili će dio novih obaveza odgovornost za tuđe poslovanje prebaciti upravo na one koji vode ugostiteljske objekte?

Odgovor će, prije svega, zavisiti od konačnog teksta zakona, ali i od toga kako će se njegova pravila primjenjivati na terenu.