Mijenja se način prodaje Hidrogradnje u stečaju, cijena ostaje 88 miliona KM
"Već dugo traje, skoro pet godina traje prodaja javnim nadmetanjem i nemamo uspjeha, valja nešto pokušati drukčije. I Odbor povjerilaca je donio odluku da se ide u drugom pravcu", rekao je Fazlagić za Klix.ba.
Odbor povjerilaca odluke je donio 11. i 16. novembra, a novi javni poziv objavio je Fazlagić. Hidrogradnja se prodaje kao cjelina, s pravima i obavezama u zemlji i inostranstvu, za najmanje 88,06 miliona KM, koliko je traženo i u oktobarskom oglasu. Fazlagić smatra da je to najbitnije.
Prijave mogu podnijeti domaća i strana fizička i pravna lica, u zatvorenoj koverti na adresu sjedišta Hidrogradnje u ulici Izeta Čomare bb na Ilidži, do 10. decembra u 12 sati.
Šta se mijenja
Usmeno javno nadmetanje je licitacija: zainteresovani uplate depozit, na zakazani dan dođu na prodaju i javno podižu cijenu, a kupac je onaj ko ponudi najviše. Pravila su unaprijed fiksna, pa je u oktobarskom oglasu kupac morao platiti cijenu u roku od 15 dana nakon nadmetanja.
Kod neposredne pogodbe licitacije nema. Zainteresovani se prijave pismom namjere, dobiju stečajni plan i pravila postupka, a onda ih stečajni upravnik poziva na razgovore i daje im uvid u dokumentaciju i stanje preduzeća. Kupac se bira po visini ponuđene cijene i po roku u kojem je može platiti, a postupak se provodi i ako se javi samo jedan zainteresovani.
Promijenjen je i depozit. U oktobru je za prijavu trebalo uplatiti 220.168 KM, a sada 20.000 KM. Fazlagić je ukazao da to nije učešće u cijeni, nego iznos koji uplaćuje svako ko iskaže interes i ponudi cijenu, čime stiče pravo da učestvuje u postupku. Izabranom kupcu depozit se uračunava u cijenu, a gubi ga ako u roku ne zaključi predugovor ili ne uplati cijenu.
Prodaja traje od 2012. godine
Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine krajem 2012. godine ponudila je 67 posto državnog kapitala Hidrogradnje neposrednom pogodbom, ali do roka u martu 2013. nije stigla nijedna ponuda.
Općinski sud u Sarajevu stečaj nad Hidrogradnjom otvorio je 22. septembra 2016. godine, kada je za stečajnog upravnika imenovan Fazlagić. Firma je tada imala 605 radnika.
Federalni revizori su 2020. godine utvrdili da je od usvajanja stečajnog plana 2019. godine objavljeno pet javnih nadmetanja za prodaju imovine i da se ni na jedno nije javio nijedan ponuđač.
Hidrogradnja se od 2022. godine prodaje kao cjelina za 88 miliona KM. Sarajevski Euroled izabran je za kupca u decembru 2022. godine, rok za uplatu produžavan mu je osam puta, a ponuda je u decembru 2023. proglašena nevažećom.
Na licitaciji u junu ove godine kupac je bio biznismen Halid Čustović, ali je prodaja proglašena neuspješnom jer cijenu nije uplatio u ostavljenom roku. Nakon toga raspisano je nadmetanje za 26. oktobar.
Ko šta potražuje
Prema stečajnom planu iz maja 2025. godine, bivšim radnicima predviđena je isplata 29,53 miliona KM, što je cijeli iznos njihovih priznatih potraživanja, a za glavnicu poreznih obaveza 43,10 miliona KM. Fazlagić je minimalnu cijenu ranije branio time da bi se nižom cijenom smanjio novac za radnike i povjerioce općeg isplatnog reda.
Hidrogradnja radnicima od 2004. godine nije uplaćivala doprinose za penziono osiguranje, pa dio njih zbog toga ne može u penziju.
Od Jablanice do Iraka
Hidrogradnja je osnovana 1947. godine kao Zemaljsko građevinsko preduzeće Bosne i Hercegovine. Prvi veliki poslovi bile su hidroelektrane Jablanica i Jajce, a kasnije je gradila brane, puteve, mostove i tunele u Jugoslaviji i inostranstvu.
U inostranstvu je počela raditi 1958. godine u Libanu. U Libiji je radila od 1967. godine, a u Iraku od 1975. godine. Prema podacima Agencije za privatizaciju FBiH, 1987. godine s turskom Enkom i američkim Bechtelom ugovorila je izgradnju brane Bekhme u Iraku vrijednu 1,5 milijardi dolara. Posao je obustavljen zbog rata u Zaljevu.
Prije rata u Bosni i Hercegovini Hidrogradnja je zapošljavala 5.000 radnika i godišnje zarađivala oko 300 miliona dolara, od čega skoro 200 miliona u inostranstvu.
Kako je gigant posrnuo
Rat u Bosni i Hercegovini donio je razaranja i gubitak tržišta. Veliki dio novca ostao je u Iraku: Fazlagić je ranije za Klix.ba kazao da je Hidrogradnja preko Pariškog kluba naplatila 20 posto potraživanja, a da je za ostatak vjerovatno nastupila zastara.
Pariški klub je neformalna grupa država povjerilaca, osnovana 1956. godine, koja se dogovara s prezaduženim državama o otpisu ili odgodi otplate dugova. Kroz takav dogovor dio iračkog duga je otpisan, a ostatak je Irak trebao isplatiti povjeriocima.
Računi firme učestalo su blokirani od 2012. godine. Firma je krajem 2015. godine Poreznoj upravi FBiH dugovala blizu 59 miliona KM. Zgrada direkcije u centru Sarajeva početkom 2016. godine prodata je Union banci za 11 miliona KM, a najveći dio novca otišao je bankama i bivšem menadžmentu.
FBiH vlasnik je 67 posto dionica Hidrogradnje.