Nedim Makarević: Poskupljenje struje zakočit će investicije, ili gradimo hidroelektrane ili oblačimo džempere kući

Na početku razgovora Makarević se osvrnuo na prijedloge Elektroprivrede kompanijama za narednu godinu, koji podrazumijevaju poskupljenje električne energije od oko 29 posto. Kazao je da će poskupljenje od skoro trećine pogoditi sve segmente, ali ne sve jednako.

"Ako u svom poslu od svih troškova imate 10 posto energije, imat ćete nekih tri posto dodatnih rashoda na koje niste računali. To možete više-manje kompenzirati. Ali ako imate 30 posto u kalkulaciji rashoda na energiju, to vam je već 10 posto troškova na koje niste računali i to je onda problem. Onda se otpuštaju ljudi, štedi se na materijalu", rekao je Makarević.

Najosjetljivijim smatra reinvesticije, jer se one, kako kaže, ponovo razmatraju i djelimično zakoče.

"Ljudi vide kad se fabrika zatvori. Ali ne vide da je od pet pogona jedan stao ili da se još tri pogona koja su se trebala otvoriti neće otvoriti. To je jako opasno. A da ne govorim o imidžu za investicije koje su se tek trebale desiti, bilo iz evropskih fondova, Svjetske banke, EBRD-a ili direktno strani kapital. One će malo pričekati", istakao je.

Dodao je da poskupljenje nije neočekivano, jer su cijene energenata u Evropi eksplodirale od početka rata u Ukrajini, ali da će udar na industriju na kraju indirektno platiti i građani.

Problem počeo prije 20 godina

Upitan je li BiH zakasnila s reformama u elektroenergetskom sektoru, Makarević je kazao da se sve ne može staviti na teret domaće politike, podsjećajući na Blok 7 u Tuzli, ali da je problem počeo prije 20 godina s malim hidroelektranama.

"Ne možete imati bolju zelenu energiju od hidroenergije. Mi 75 posto hidropotencijala ni dan-danas nismo ukrotili. To je ludilo. Kad god dođe neko s idejom da se prave hidrocentrale, uvijek dođe neko sa 150 prijedloga da ne valja, a novac nam bukvalno ide niz Drinu", rekao je.

Priznao je da je bilo projekata s upitnim dozvolama, ali smatra da je rješenje u regulaciji, a ne u zaustavljanju. Prelazak s uglja, kaže, morao je ići postepeno, jer je riječ o zemlji koja je navikla na ugalj više od 100 godina.

Kao inženjer, upozorio je i na ograničenja solarne energije.

"Ne postoji veliki kolektor, odnosno baterija koja skuplja energiju s panela, čuva je i postepeno pušta na mrežu. Šta je s energijom kad padne mrak, kad je oblačno, kad grad uništi panele? Solarna energija može biti samo dodatak uz konvencionalnu ako želimo trošiti kao dosad. Postoji i opcija B: učimo se da manje trošimo i oblačimo džempere kući", kazao je.

"Hodamo po milijardama"

Makarević smatra da su rude jedan od najvećih parametara budućeg ekonomskog uspjeha BiH, o kojem se ne govori dovoljno.

"Hodamo po milijardama koje su ispod naših nogu. Vareš ima 89 raznih ruda, Srebrenica se ne zove džaba Srebrenica. Zlato, srebro, litijum, hrom, bakar, nafta, nema šta nema", rekao je.

Istakao je da je eksploataciju potrebno kontrolisati zakonom i uz ekološke norme, ali da ne može biti zaustavljena. Spomenuo je investiciju kompanije Adriatic Metals u Varešu, za koju je kazao da je vrijedna milijardu dolara, te da se sada ponovo razmatra zakon iz 2012. godine, što bi, prema njegovim riječima, moglo značiti povlačenje najvećih investitora. Dodao je da su Adriatic Metals, Dundee i još četiri rudarske kompanije članice Vijeća stranih investitora.

Kao primjer je naveo Norvešku, koja je naftu eksploatisala kroz koncesiju s British Petroleumom, uz prijenos tehnologije, a danas ima jedan od najvećih državnih fondova na svijetu.

"Šok-terapija prepada investitore"

Na pitanje je li Vijeće uključeno u razgovore s Elektroprivredom, Makarević je kazao da vjeruje da će do poskupljenja doći i da teško može ići postepeno. Komunikaciju s državnim organima ocijenio je dobrom, ali je kazao da bi trebala biti intenzivnija i konkretnija.

"Ovo je ista priča kao s minimalcem. Preko Nove godine dođe šok, ljudi prvo plivaju tri mjeseca, pa se bune, pa se pomire. Pomiri se onaj ko preživi, a onaj ko ne preživi bankrotira. Poslije rata u BiH uvijek se razgovaralo sa stakeholderima i onda se pripremi. Lakše je ako ćete dobiti udarac u stomak da stegnete mišiće. Ove šok-terapije su nove, i to nije dobro, jer prepada strane investitore", istakao je.

CBAM i Željezara

Govoreći o evropskom mehanizmu CBAM, kazao je da su Vijeće i privrednici u više navrata tražili od Brisela olakšice i odgodu, jer se BiH ne može tretirati kao članica EU. Kao primjer naveo je Željezaru Zenica.

"Željezara je izvozila prema Srbiji, oni su stavili kvote. Izvozila je prema Evropskoj uniji, tu je CBAM. A mi smo otvorili tržište za uvoz željeza iz Kine i Turske. I imamo ključ u bravu", rekao je.

Kritikovao je i evropsku energetsku politiku, navodeći kao primjer Njemačku koja je nakon Fukušime 2011. zatvorila nuklearne elektrane, a danas uvozi struju iz francuskih i finskih nuklearki, što je, prema njegovim riječima, dovelo do deindustrijalizacije.

Zavisnost od Njemačke

Upitan koliko se kriza u njemačkoj industriji odražava na BiH, Makarević je kazao da je utjecaj velik i naveo primjer fabrike u Rajlovcu, gdje radnici, kako je kazao, zbog krize ne mogu ući na posao i dobijaju otkaze.

Ipak, kaže da je utjecaj manji nego što je očekivao, a kao dobru vijest naveo je da je njemačka ekonomija u prethodnom kvartalu porasla 0,7 posto. Zbog historijske vezanosti BiH za njemačko govorno područje, jedna od misija Vijeća je, kako kaže, da privlači investitore iz više država, pa među članicama imaju i kineske i jednu rusku kompaniju.

Govoreći o krizi na Bliskom istoku i Hormuškom moreuzu, kazao je da se svjetskim tržištima toliko manipuliše da je teško prognozirati posljedice. Kao primjer je naveo cijenu zlata, koja je, prema njegovim riječima, u januaru bila 148.000 eura po kilogramu, a danas je oko 110.000 eura, iako je po svim parametrima trebala rasti.

"Za 20 godina nijedan strani investitor nije otišao iz BiH zbog bankrota. Ovo sad je prvi put da se dešava. Velike adrese, prije svega finansijski sektor, pa firme u preradi metala i drugim granama industrije, prisutne su ovdje, prave pare i nisu se povukle. Oni nas znaju i navikli su na naš puls", istakao je.

20 godina Vijeća stranih investitora

Vijeće stranih investitora ove godine obilježava 20 godina rada. Makarević je kazao da trenutno ima 88 članica, većinom firmi s potpuno stranim kapitalom, koje u BiH zapošljavaju više od 20.000 ljudi i do sada su investirale oko 10 milijardi KM.

Vijeće izdaje Bijelu knjigu, s prijedlozima zakona koje treba promijeniti radi boljih uslova za investicije, i Poslovni barometar, u kojem menadžeri ocjenjuju stanje u privredi.

"Nema bolje misije nego mladim ljudima obezbijediti da kažu: meni se ne isplati ići u Njemačku, ostat ću ovdje", zaključio je Makarević.

Cijeli intervju i gostovanje Nedima Makarevića u Klix Studiju, kao i druga gostovanja, možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.