Jeffrey Sachs u Banjoj Luci: BiH može biti primjer kako se različitosti pretvaraju u saradnju

Bosna i Hercegovina, sa tri konstitutivna naroda, više jezika i složenim političkim uređenjem, upravo zbog svoje različitosti može biti prostor na kojem će se pokazati da različitosti ne moraju nužno voditi u sukob, već mogu postati osnova za saradnju i razvoj. To je jedna od ključnih poruka koju je Jeffrey Sachs uputio tokom predavanja na Univerzitetu u Banjoj Luci.

"Imamo tri naroda, nekoliko jezika i ova zemlja nije prekrasna samo zbog raznolikosti, nego i zbog prirodnih bogatstava. Postizanje harmonije među raznolikostima kod vas utiče i na ostatak regiona i svijeta", rekao je Sachs.

Govoreći o BiH, Sachs je ukazao i na izazove njenog upravljanja, ali je istovremeno naglasio da zemlja treba da ima mogućnost samostalnog funkcionisanja i donošenja odluka.

"Samostalna zemlja treba i može da bude dio Evrope. Evropa ne treba da bude regija koja je prožeta ratom, jer takva ne treba nikome, a svima je potrebna Evropa u miru i jedino tako možemo da napredujemo", poručio je američki ekonomista, dodavši da je ključna i izgradnja demokratske vlasti koja će omogućiti napredak prema Evropskoj uniji.

Različitosti kao izazov, ali i prilika

Sachs je pojasnio da pod "harmonijom različitosti" ne misli samo na odnose među narodima i državama. Riječ je, kako je naveo, o pronalaženju ravnoteže između različitih ekonomskih, ekoloških, društvenih i ljudskih interesa. Poseban izazov predstavlja upravo njihovo usklađivanje u multietničkim društvima.

"Ali, to je i značajna prilika za razvoj", istakao je Sachs.

Njegova poruka nije se odnosila samo na BiH. U vremenu sve izraženije multipolarnosti, pronalaženje načina za saradnju između različitih država i političkih blokova postaje pitanje od globalnog značaja. Jedna od najvažnijih "harmonija različitosti" jeste ona koja bi trebalo da spriječi novi globalni sukob, zbog čega su regionalne integracije i međusobna saradnja osnovni preduslov razvoja.

Predavanju je prisustvovao i Siniša Karan, koji je Sachsove poruke povezao sa izazovima savremenog multipolarnog svijeta, naglasivši da je suština ekonomistovog naučnog rada upravo u pronalaženju načina za rješavanje kriza.

"On sa aspekta rješavanja krize govori da smo u istoriji imali mnogo ratova zbog određenih različitosti i pronalazi način kako je moguće u jednom multietničkom svijetu kakva je BiH naći moduse saradnje i napretka, a ne moduse krize", rekao je Karan.

Naglasio je da, osim ekonomije i institucija, važnu ulogu u razvoju društva ima obrazovanje, izrazivši uvjerenje da akademska zajednica u Republici Srpskoj ima kapacitet za saradnju sa međunarodno priznatim naučnicima.

Uručen mu počasni doktorat

Vršilac dužnosti rektora Univerziteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić uručio je Sachsu počasni doktorat za razvoj ekonomskih odnosa i rješavanje međunarodnih konflikata mirnim putem.

Škrbić je istakao da je Sachs jedan od vodećih svjetskih ekonomista čiji je naučni rad decenijama vezan za makroekonomske probleme, razvoj i međunarodnu saradnju.

Ko je Jeffrey Sachs?

Tokom bogate karijere Sachs se bavio ekonomskim razvojem, globalnom makroekonomijom, borbom protiv siromaštva, dugovima, održivim razvojem i međunarodnim ekonomskim politikama. Savjetovao je brojne vlade širom svijeta, a od 2001. do 2018. godine obavljao je funkciju specijalnog savjetnika generalnih sekretara UN-a Kofija Annana, Ban Ki-moona i Antonija Guterresa.

Aktivno je učestvovao u radu na Milenijumskim razvojnim ciljevima i Ciljevima održivog razvoja. Dobitnik je niza međunarodnih priznanja, uključujući Blue Planet Prize, a dva puta je uvršten među 100 najuticajnijih ljudi svijeta prema izboru magazina Time.

Njegovo predavanje u Banjoj Luci otvorilo je teme koje prevazilaze same ekonomske okvire - od budućnosti Evrope i regionalne saradnje do načina na koji društva sa dubokim razlikama mogu izbjeći nove sukobe i transformisati ih u zajednički napredak.