CBAM postaje najvažnije pitanje bh. privrede: Kako se EU oporezivanje emisija ugljika primjenjuje na domaće kompanije

Potpredsjednik VTK Zdravko Marinković je podsjetio da Bosna i Hercegovina 70 posto svog izvoza ostvaruje na tržištu EU. To je istakao kao jedan od razloga zbog čega je nužno da se domaća privreda prilagodi i CBAM-u.

Napomenuo je da je Unija uspostavila CBAM kako bi izjednačila uslove poslovanja između onih koji posluju u Uniji i kompanija koje posluju izvan Unije, a uvoze u EU. Time se sprečava, dodaje, premještanje proizvodnje iz EU.

Marinković je naveo da je u prvoj fazi primjene CBAM-a obuhvaćeno šest proizvoda, ali da će se taj broj povećati.

Jedan od vodećih predavača o CBAM-u i autor praktičnog vodiča za izvještavanje o CBAM-u Adem Bureković je ukazao da bh. firme moraju imati verifikovane CBAM izvještaje ako žele prijavljivati stvarne emisije štetnih plinova.

To znači, kako je objasnio, da moraju imati pripremljeni plan monitoringa emisija kako bi podatke o stvarnim emisijama ustupile CBAM verifikatoru.

S druge strane, kako je naglasio, ako se ne prijavljuju stvarne emisije, onda se prijavljuju emisije koje je zadala Komisija EU, a koje su značajno veće od zadatih, što znači i veći finansijski trošak.

Ipak, kako je izjavio Bureković, mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini bave se završnim obradama, koje su niskog energetskog intenziteta.

"Samim tim su male emisije ugljendioksida (CO2) i one su isključene iz obuhvata CBAM-a. Ako je lanac snabdijevanja, povoljan, i s obzirom na to da su obrade i indirektne emisije za aluminij, metal i još neke proizvode isključene iz obuhvata iz CBAM-a, može se zaključiti da značajan dio bh. kompanija neće imati visok trošak za CBAM", ocijenio je Bureković.

Ukazao je da rad na energetskoj efikasnosti nije isto što i poduzimanje mjera za provođenje CBAM-a.