To je još mali broj, ako se zna da je planirano da do istekla roka za taj posao, 30. septembra, pristigne više od tri miliona prijava.
- Imajući u vidu da je 30. septembar krajnji rok za prijavljivanje nepokretnosti i da je dosadašnjih 150.000 podnesenih prijava manje od očekivanog broja, koji se kreće više od tri miliona, grube procjene ukazuju da bi građani dnevno trebali podnositi više od 100.000 prijava za upis u fiskalni registar nepokretnosti, potvrdila je Feni glasnogovornica Porezne uprave RS-a Mila Štrkić.
Najviše prijava dostavili su građani s područja Banje Luke (34 hiljade), zatim Prijedora (32) i Doboja (29 hiljada).
U Poreznoj upravi RS-a slažu se u ocjeni da su, odnosu na protekle dane, porezni obveznici savjesnije prišli ovom procesu.
- Evidentno je da građani intenzivnije podnose svoje prijave za upis u fiskalni registar nepokretnosti koristeći produženo radno vrijeme na šalterima Porezne uprave RS-a i mogućnost prijavljivanja nepokretnosti subotom, ističe Štrkić.
Treba podsjetiti da je prvi zakonski rok za prijavljivanje nepokretnosti u RS-u istekao još 3. aprila ove godine, nakon čega je utvrđen novi, do 30. septembra, i ne bi trebalo da dođe do njegovog novog prolongiranja.
- Za sada nema najava da će rok, 30. septembar, biti produžen, kaže glasnogovornica Porezne uprave.
Štrkić ističe da, pored prijema prijava nepokretnosti na svojim šalterima, Porezna uprava RS-a u saradnji s predstavnicima određenih lokalnih zajednica, vrši njihov prijem i u nekim mjesnim zajednicama.
Osim toga, Porezna uprava RS-a će radi intenziviranja prijema prijava nepokretnosti, naredne sedmice organizirati i posebnu akciju.
Štrkić pojašnjava da to podrazumijeva da će mobilni timovi Porezne uprave u saradnji s lokalnim vlastima aktivno raditi na prijemu prijava u naseljenim mjesnim zajednicama.
- S pravom očekujemo veću podršku lokalnih vlasti, s obzirom na činjenicu da porez na nepokretnosti u cijelosti pripada gradskim i općinskim budžetima, napominje ona.
Upozorila je i da su za neprijavljivanje nepokretnosti predviđene prekršajne kazne od 500 do 1.500 KM.
Postupak prijave nekretnina u RS-u prati i negodovanje građana zbog gužvi, komplikovane procedure te po njihovom mišljenju kratkih rokova...
Nerijetko se javljaju i budući porezni obveznici, oni koji imaju nekretnine u RS-u, ali trenutno nisu u tom bh. entitetu, da bi ukazali da nisu ranije znali za ovu obavezu.
Međutim, u Poreznoj upravi RS-a navode da su vodili dvomjesečnu medijsku kampanju koja je pratila edukaciju javnosti o načinu podnošenja prijava za upis u fiskalni registar nepokretnosti u RS-u.
Građanima se preporučuje i da koriste internet stranicu Porezne uprave RS-a i najbliži područni centar da bi dobili sve potrebne informacije.
Primjedbe se mogu čuti i zbog brojnih pitanja na koja se u prijavi mora odgovoriti.
Poreznici traže odgovore na stotinjak pitanja među kojima ima i onih o prilazu zemljištu, njegovom obliku i o topografiji, zatim sve pojedinosti o samoj nekretnini koja se prijavljuje, godini izgradnje i renoviranju objekta, broju spratova, soba, kuhinja, kupatila, te, između ostalog, o prozorima, podovima...
Prema Zakonu o porezu na nepokretnost imovina će biti oporezivana od prvog januara 2010. godine, a Porezna uprava RS-a će izdavati račune za cijelu godinu, s tim da će se plaćane vršiti u prvom polugodištu i na kraju godine.
Osnovica za procjenu nepokretnosti imovine je tržišna vrijednost koju utvrđuje Porezna uprava, procjenom vrijednosti po poreznoj stopi koju utvrđuju skupštine općina i gradova u tom bh.entitetu.
Porezne stope se kreću od 0,05 do 0,5 posto, ovisno od tržišne vrijednosti nekretnine, a porez se plaća prema lokaciji nepokretnosti, koja ustvari i određuje njenu vrijednost.
