INTERVJU / "Cilj nam je biti među vodećim bankama u BiH"
Prema informacijama Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, u protekloj godini, usljed posljedica ekonomske krize, došlo je do smanjenja kreditnih aktivnosti poslovnih banaka. Kakvi su poslovni rezultate Sparkasse Bank i u kojoj mjeri ste osjetili posljedice krize? Da li je došlo do smanjenja kreditne aktivnosti građana i povećanja procenta građana koji nisu u mogućnosti otplaćivati rate za kredit?
Ako govorimo o stopama rasta, mi apsolutno možemo biti zadovoljni sa rastom kako kreditnog portfelja banke, tako i depozita u 2009. Prema preliminarnim podacima, Sparkasse Bank je zabilježila rast plasmana od oko 27 posto, što je u protekloj godini bio sigurno rijedak trend na bh. bankarskom tržištu i svjedoči o pojačanom intenzitetu kreditne aktivnosti Sparkasse Bank. Depoziti klijenata su u odnosu na 2008. rasli za oko 30 posto.
Jačanju tržišne pozicije banke svjedoči i značajan porast u broju klijenata od preko 30.000 novih klijenata u 2009., poslovna mreža je pojačana sa pet novih poslovnica, od čega je možda najznačajniji korak izlazak na tržište Republike Srpske, a uposleno je gotovo 50 novih ljudi.
Uvedeno je više novih proizvoda, ušlo se u kupovinu nove zgrade centrale uz ukupnu investiciju od 27 miliona KM i konačno, finaliziran je proces integracije u grupu promjenom imena.
Dakle, rast je ostvaren u svim segmentima poslovanja, međutim posljedice krize nisu zaobišle ni bankarski sektor. Povećanje troškova poslovanja usljed pada boniteta klijenata i time neefikasne i otežale naplate kredita se odrazilo i na dobit naše banke, tako da smo prošlu godinu završili sa negativnim finansijskim rezultatom.
Utjecaj na dobit je svakako imao i značajan iznos poduzetih investicija u 2009., no one su dio strateškog plana rasta Sparkasse Banke i kao takve imaju primat nad kratkoročnim finansijskim rezultatom.
S obzirom da se sjedište Sparkasse Banke nalazi u Austriji, da li je bilo povlačenja sredstava iz banke u BiH i da li se to odrazilo na poslovanje bh. filijale?
Ako uzmete da Sparkasse Bank ima planirane investicije za period 2009. – 2010. u iznosu od 40 miliona KM, jasno je da mi, uz podršku matične banke Steiermaerkische Sparkasse, investiramo na bh. tržištu, a ne povlačimo sredstva van njega. Međutim, ne govore samo investicije u stalna sredstva u prilog ovome, nego i činjenica da je naša matična banka od ulaska na tržište 2007. godine ovdje investirala oko 150 miliona KM, a na raspolaganje stavlja 275 miliona KM sredstava za kreditiranje privrede i stanovništva u BiH.
Da li ste zadovoljni pozicijom Sparkasse banke na bh. tržištu i smatrate li da postoji prostora za napredak?
Uvijek postoji prostora za napredak i bit ćemo zadovoljni kada se uspijemo razviti među vodeće banke u BiH, što je naš petogodišnji cilj. Trenutno je naš tržišni udio oko 3 posto i sasvim smo zadovoljni stopama rasta, ali cilj nam je dostići 7 posto.
Da li ste zadovoljni uređenošću bankarskog sistema u BiH i kako ocjenjujete pomoć Centralne banke u vidu smanjenja devizne rezerve u jeku prošlogodišnje krize?
Sve odluke CBBiH u ovom smjeru su svakako olakšavajuće za bankarski sektor, posebno je to bio slučaj u prvom naletu finansijske krize kada su određene banke bile na granici likvidnosti. Može se reći, da su i ovakve mjere pomogle u prevazilaženju prvobitnih problema i da je bankarski sektor u BiH likvidan i pokazao je određenu stabilnost.
Međutim, ako govorimo o uređenju sektora u globalu, u BiH definitivno postoji potreba nagodradnje zakonskih okvira u kojima banke trebaju funcionirati, posebno u segmentu naplate. Ovdje imate situaciju da se banke susreću sa otežanom i neefikasnom naplatom usljed pada boniteta klijenata u kriznom periodu, a sam proces naplate podliježe nedovoljno preciznim i nedefinisanim zakonskim regulativama.
Nedovoljno efikasan rad sudskih organa u kasnijim stadijima procesa naplate je sigurno jedan od dodatnih problema. Iz ovoga proizilazi situacija da se fokus banaka u kriznim vremenima nužno preusmjerava sa prodaje na naplatu i upravljanje rizikom, što ne bi trebalo da bude tako, jer ključni napori banaka trebaju biti usmjereni prodaji, prije svega poslovima kreditiranja.
Tek ovako su banke kao kreditori jedan od pokretača privrede i mogu biti stabilan, pouzdan partner svojim uposlenicima i klijentima.
Ključni problemi banaka u efektima krize
Šta smatrate najvećim problemom sa kojim se suočavaju banke u BiH i na koji način se to može riješiti?
Kako sam rekao, generalno je bh. bankarski sektor iznio prvobitne probleme finansijske krize, međutim, ključni problemi za rad banaka su proizašli tek iz efekata krize na realnu ekonomiju:
- smanjen opticaj novca na globalnom tržištu je logički doveo do povećanja cijene kapitala,
- slabljenje kupovne i potrošačke moći i oslabljena privredna, posebno investicijska i izvozna aktivnost bh. preduzeća su jedna uzročno-posljednična veza,
- manji broj kvalitetnih projekata za finansiranje
- generalno povećanje tržišnih rizika
- i konačno, pogoršanje boniteta klijenata je dovelo do smanjenja efikasnosti i otežane naplate, što je sigurno jedan od osnovnih problema trenutno jer direktno utiče na povećanje troškova poslovanja.
Odluke FBA o mogućnosti reprograma kredita fizičkim licima bez dodatnih troškova klasifikacije u prošloj, te proširenje ove odluke na pravna lica u ovoj godini su pozitivni pomaci, međutim mislim da je to, iako efikasno, ipak samo trenutno ublažavanje efekata krize. Ono što bi zaista dugoročno pomoglo, je rješavanje zakonskih okvira i uspostavljanje jedne dobre koordinacije i saradnje izmedju bankarskog sektora i nadležnih institucija koje su relevantne za postupak naplate.
Iako većina stručnjaka tvrdi da nema stvarne potrebe za podizanjem kamatne stope na kredite, većina banaka je u protekloj godini povećavala kamate. Da li je i u Sparkasse banci došlo do dizanja kamatnih stopa i kakav se trend može očekivati u 2010. godini?
Sparkasse Bank nije podizala kamatne stope niti na postojeće, niti nove kredite, čak što više, mi smo poduzeli paketiranje proizvoda tako da naši klijenti korištenjem većeg broja usluga banke imaju priliku koristiti kredita po nižim kamatama.
Osim toga, akcijske ponude uz dobre pogodnosti, tipa krediti bez troškova obrade i niže, jedinstvene kamatne stope, koje smo provodili tokom cijele prošle godine svjedoče nastojanju Sparkasse Bank, da ponudi konkurentan proizvod.
Trenutno nemamo u planu da mijenjamo cijenu, međutim kreiranje cijena je nešto što podliježe zakonima tržišta i svojevrsna je reakcija svake profitne organizacije, tako da ostaje da vidimo kako će se makroekonomski trendovi razvijati u 2010.
U toku je velika akcija Sparkasse banke. O čemu se tačno radi i šta to Vaša banka nudi svojim klijentima?
Sparkasse Bank u dvomjesečnoj prodajnoj akciji od 24. 02. do 24.04. ove godine, nudi fizičkim licima kredite po trenutno najpovoljnijim uslovima na tržištu.
Zamjenski, nenamjenski i stambeni krediti su dostupni uz jedinstvenu kamatnu stopu od 7,7 posto, i to bez obzira da li se radi o dugoročnom ili kratkoročnom kreditu. Rokovi otplate su produženi, pa su zamjenski krediti dostupni do 12 godina, nenamjenski do 11, a stambeni krediti do maksimalno 30 godina.
Upravo kombinacija ove dvije pogodnosti je izuzetna pogodnost za klijenta, jer ne samo kroz kamatu, nego rok otplate može prilagoditi mjesečne kreditne obaveze svojim finansijskim mogućnostima.
Nažalost imamo takvu situaciju, da korisnici kredita usljed ekonomske krize i često nižih primanja, ne mogu više iznijeti mjesečne kreditne obaveze pa je ova akcija naš odgovor na potrebu klijenata da ih smanje. Upravo zamjenski krediti iz ove akcijske ponude mogu biti optimalno rješenje za klijente koji već imaju kredite u bankama, i u međuvremenu imaju poteškoće sa otplatom rate ili rata u visini koju su nekada, pri uzimanju kredita odredili.
Uz kamatu od 7,7 posto i maksimalni rok otplate od 12 godina, zamjenski kredit u ovoj akciji omogućava klijentu kreiranje dosta niže mjesečne rate.
Klijent praktično može sve svoje obaveze pokriti i objediniti na jednom mjestu, takoreći u jednoj rati i to po znatno povoljnijim uslovima. Takodjer može doći i do dodatnih sredstava osim za zatvaranje starih kreditinih obaveza, jer cijelih 20 posto kreditnog iznosa može koristiti nenamjenski, odnosno podići u gotovini ili tražiti uplatu na svoj tekući račun.
Kod stambenih kredita je, osim navedene kamate i izuzetno dugod roka otplate do 30 godina posebno povoljno to, što klijent cijelih 10 posto iznosa kredita može koristiti nenamjenski, praktično za izmirenje obaveza vezanih za samu kupovinu ili rekonstrukciju stana.
Planira li Vaša banka omogućiti klijentima primanje uplata putem kreditnih kartica preko interneta, popularnih stranica poput eBay.com ili PayPal servisa?
Mi ove godine planiramo proširiti paletu kartičnih proizvoda Master karticom, a u redovnoj ponudi imamo VISA kreditnu karticu sa kojima naši klijenti već sada mogu vršiti plaćanja putem interneta, na svim stranicama trgovaca koji omogućavaju elektronske uplate.
Međutim, što se tiče primanja uplata, takvu funkcionalnost moraju obezbijediti servisi tipa PayPal za državu BiH, koju, naprimjer, upravo ovaj servis još uvijek svrstava u "Send Money Only Country“ i to nema nikakve veze sa uslugama i proizvodima bilo koje banke.
Predviđanja za 2010. godinu nisu optimistična. Kakva su Vaša očekivanja u ovoj godini i da li se može očekivati sličan scenario kao i prethodne godine ili se nazire svjetlost na kraju tunela?
Definitivno nam predstoji godina puna izazova u makroekonomskom okruženju, iako postoje prognoze blagog poboljšanja uslova u zadnjem kvartalu 2010. Ako govorimo o našem mikropristupu, ono što ćemo nastojati je da zadržimo kurs iz prošle godine po pitanju dinamične, proaktivne prodaje radi akvizicije novih i maksimalnog fokusa na kvalitet proizvoda i servisa sa ciljem zadržavanja postojećih klijenata.
Također, vrlo je bitno, da se uspostavlja i održava dobra saradnja izmedju bankarskog sektora i svih nivoa državne vlasti na infrastrukturnim i razvojnim projektima te saradnja komercijalnog bankarskog sektora i razvojnih banaka.
Možemo obećati, da će Sparkasse Bank na ovaj način biti partner bh. privredi i naravno očekujemo, da ćemo ovakvim pristupom iznijeti i vlastite ciljeve rasta.
