Ovu odluku danas je na konferenciji za novinare saopćio guverner CBBiH Kemal Kozarić prezentirajući podatke o kreditnom rastu u BiH. U oktobru je tako porast kredita stanovništvu bio 30,3 posto, a krediti preduzećima su rasli po stopi 31,5 posto što je najveći porast u zadnje dvije godine.
-Smatramo da je to signal komercijalnim bankama da moraju voditi računa o kreditnoj ekspanziji i da li će zajmoprimaoci biti u stanju da servisiraju svoje obaveze – istakao je Kozarić dodajući da očekuje da će ova mjera imati efekta za usporavanje kreditnog rasta.
Prema njegovim riječima, u BiH je po tom osnovu plasirano je 11,238 milijardi KM od čega privatnim preduzećima 43 posto, javnim preduzećima šest posto i građanima 48 posto. Inače, stopa obaveznih rezervi za komercijalne banke trenutno iznosi 15 posto.
Kozarić je prezentirao i smjernice Upravnog vijeća CBBiH za zaokruživanje iznosa plaćanja u gotovinskom platnom prometu koje također važe od 1. januara. Iznos od 1 i 2 feninga se zaokružuje na nula, iznos od tri i četiri feniga na 5, šest i sedam feninga se zaokružuju na pet, a osam i devet feninga na deset.
Analize CBBiH su pokazale da nije racionalno, ni ekonomski opravdano raditi kovanice od jednog feninga jer su i kovanice od pet feninga manje od pet posto u opticaju. Kozarić je kazao da još nije vrijeme za to i da se to ne namjerava raditi u idućoj godini, pa su zbog toga utvrđene smjernice o zaokruživanju za što postoji zakonski osnov.
Guverner CBBiH je još najavio da će međubankarsko tržište žiralnog i gotovog novca biti uspostavljeno 15. januara i da je u toku testna faza.
Riječ je o formiranju platforme koja će biti u CBBiH i na kojoj će sve komercijalne banke i njihove filijale, na dnevnoj osnovi moći ponuditi svoje viškove i prijaviti potrebe. Na taj način će međusobno moći posuđivati i žiralni i gotov novac, a to će se zatvarati putem računa rezervi u CBBiH.
“Smatramo da će se na taj način riješiti problem prevoza i sigurnosti novca te smanjiti troškovi", istakao je Kozarić dodajući da smatra da je to korak prema formiranju formalnog tržišta novca u BiH.
Naredne godine 31. januara očekuje se i početak kliringa međunarodnih plaćanja između BiH i Srbije i Crne Gore. Kozarić je dodao da je u međuvremenu i Hrvatska izrazila interesovanje da bude dio te platforme, pa se sa njima radi na potpisivanju ugovora.
Parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kako je prokomentirao Kozarić novinarima, stiču se uvjeti za poboljšanje kreditnog rejtinga BiH.
