Namjera Paulsona i Bernankea da dodatnom akcijom poprave nezavidan položaj američkog finansijskog tržišta odmah je pozitivno djelovala i na devizne trgovce koji su podigli vrijednost dolara prema svim ostalim jakim valutama, dok je istovremeno zabilježeno i poskupljenje nafte i zlata.
Efektne berze u SAD-u su, osim toga, u petak primjetno živnule i zbog namjere FED-a da odvoji 50 milijardi dolara u poseban, zajednički, fond iz koga bi se dodjeljivala sredstva bankama i drugim finansijskim kompanijama koje se nađu u kriznoj situaciji.
Panevropski index FTSEurofirst je u petak tokom rane podnevne trgovine na efektnoj berzi u Londonu snažno ojačao, za čak sedam posto, dok je glavni svjetski indikator kretanja akcija - MSCI - bio, istovremeno, u usponu od blizu tri procenta. Akcije američkih bankarskih organizacija " Goldman Sachs " i " Morgan stanley" u isto vrijeme su porasle više od 20 posto, u odnosu na veoma nizak nivo u četvrtak. Još veći skok cijena imale su hartije britanskih banaka " Barkley", "HBOS" "Lloyd", jer su uvećane u odnosu na prethodni nivo čak iznad 30 posto.
Snažan skok cijena akcija i glavnih indeksa ostvaren je i na većini drugih indikativnih berzi, uključujući i moskovsku koja je u petak otvorena nakon dvodnevne pauze, jer je to tržište u utorak popodne zatvoreno, pošto su hartije najlukrativnijih ruskih kompanija pale ispod dozvoljenog dnevnog limita.
Dolar je u petak, također, bio u usponu, nakon prethodnog četvorodnevnog pada, ili stagnacije, a ojačao je za više od jedan posto prema korpi od šest drugih snažnih valuta i oko 0,5 procenata prema euru, na 1,4238 za zajedničku valutu 15 članica zone eura.
Usprkos snažnom oporavku koji je zabilježen u petak na globalnim efektnim i deviznim berzama, britanska štampa veoma kritički piše o tekućoj situaciji u svjetskim finansijama i glavnu krivicu, za sve što se loše dogodilo u proteklih nekoliko godina, svaljuje na vlade i centralne banke vodećih zapadnih zemalja, a prije svega SAD-a i Velike Britanije.
Londonski "Daily telegraph" tako u petak ocjenjuje da "lavovski dio krivice" za kolaps velikih finansijskih institucija i trenutni globalni finansijski metež " treba pripisati vladama Britanije i Sjedinjenih država", gdje je, kako se navodi "posijano sjeme fijaska koji sada doživljavamo."
"Grandiozne zamisli o brzom blagostanju za sve su do te mjere olabavile monetarnu disciplinu da su jeftini krediti nuđeni sa svih strana i omogućeni praktično svakome - u krajnjem slučaju ne pitajući ni za prihode, imovno stanje, ili zaposlenost podnosilaca - baš kao i uoči sloma Wall streeta početkom tridesetih godina minulog vijeka", navodi se u tekstu "Daily telegrafph".
List dalje navodi da je prirodna posljedica takvog nereda bio "bum berzanskih špekulacija, koji su mešetari, sasvim normalno, iskoristiti" da bi brzo zaradili. Isti list primjećuje da tekuća finansijska kriza nije u tolikoj mjeri pogodila zemlje zone eura, zahvaljujući čvršćoj monetarnoj politici Evropske centralne banke.
"Pohlepa je dobra, rekao bi čuveni berzanski mag Gordon Greco, jer podmazuje točkove kapitalizma, ali pretjerana pohlepa vodi u propast, posebno ako je pothranjuje nezarađeni novac i za tu pohlepu mogu biti odgovorne samo vlade", zaključuje se u tekstu "Daily telegrapha".
