Odgođena tranša
2.8k

BiH ostaje bez 125 miliona eura, EU "povlači ručnu" jer vlasti nisu ispunile obećano

R. D.
Ministar finansija Vjekoslav Bevanda (Foto: T. S./Klix.ba)
Ministar finansija Vjekoslav Bevanda (Foto: T. S./Klix.ba)
Evropska unija će odgoditi isplatu druge tranše finansijske pomoći za Bosnu i Hercegovinu od 125 miliona eura jer domaće vlasti nisu ispunile obaveze koje su prihvatile kada je potpisan ugovor o isplati pomoći zbog pandemije koronavirusa u visini od 250 miliona eura.

Ovo je za portal Klix.ba potvrđeno iz dobro obaviještenih izvora, a kao razlog se navodi netransparentno trošenje sredstava iz prve tranše, kao i trošenja za namjene koje nisu odobrili zvaničnici iz Brisela.

Ugovor je bio potpisan u decembru 2020. godine, a očekivalo se da će druga tranša biti odobrena godinu nakon odobravanja prve u januaru 2021. godine.

Odmah nakon potpisivanja sporazuma, što je za BiH učinio ministar finansija Vjekoslav Bevanda, bilo je jasno da će se vlasti u našoj zemlji teško nositi s postavljenim uvjetima. "Naši" su posebno problematičnim ocijenili redovno objavljivanje podataka o subjektima koji su dobijali, ali će i dobijati pomoć kroz korona-mjere.

"Objavljivanje, na tromjesečnoj osnovi, detaljnih informacija o usvajanju i provedbi hitnih mjera podrške tokom epidemije koronavirusa, uključujući iznose pomoći po kategoriji korisnika, identitet i iznos alociran na 50 najvećih korisnika pomoći, kao i uvjete i kriterije alokacije podrške, u skladu s državnim propisima o tajnosti", jasno je stajalo u potpisanom memorandumu.

Kod podrške ekonomskom oporavku EU je od naših vlasti tražila smanjenje poreznog klina u oporezivanju rada za zaposlenike koji primaju male plate, uz povećanje plata nakon oporezivanja kroz amandmane na Zakon o porezu na dohodak i Zakon o socijalnim doprinosima u FBiH, čiji je cilj i povećanje stepena usklađenosti između dva entiteta. Ni ovo naravno nije učinjeno jer reforma zapela u parlamentarnim klupama.

"Povlačenje ručne" iz Brisela može biti motivisano i još nekim momentima bitnim Evropskoj komisiji, a ogleda se u pritisku za donošenje promjena Izbornog zakona.