Prisutne predrasude
130

BiH nema nijednu pilotkinju u civilnoj avijaciji, u kontrolnim tornjevima radi 21 žena

Piše: M. N.
Foto: Aviation Voice
Foto: Aviation Voice
Pilotkinje ili kontrolorke leta su vrlo rijetke u svijetu pa tako i u BiH. Većinom ljudi i smatraju da je to "muški posao", iako ga žene rade podjednako dobro. No, ne postoji ni prevelik interes žena u našoj zemlji za bavljenje nekim od ovih poslova.

U maju prošle godine objavljena je vijest da je avion Air Serbie imao kompletnu žensku posadu i osim što je bio prava senzacija, ovaj let je proglašen historijskim. Isto je bilo i 2008. godine kada je letom Croatia Arilinesa rukovodila žena s potpuno ženskom posadom. U BiH se žene mogu vidjeti jedino u ulogama stjuardese.

Prema podacima Međunarodnog udruženja žena pilotkinja (ISA), u cijelom svijetu ima samo 4.000 pilotkinja iako se ovim poslom bavi 130.000 osoba. To je samo tri posto od ukupnog broja. Njaviše pilotkinja ima SAD, a samo njih 450 su kapetanice.

Pet žena ima dozvolu pilotkinja jedrilice

U BiH trenutno nijedna žena nema dozvolu pilotkinje aviona ili helikoptera koju izdaje Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA). Prema riječima stručnog saradnika za odnose s javnošću BHDCA Aleksandara Lalovića, pet ženskih osoba iz BiH ima važeću dozvolu pilota jedrilice.

Prva bh. žena koja je imala dozvolu za upravljanje avionom bila je Fatima Mušić, ali ona se nikada nije bavila tim poslom profesionalno, već iz hobija. Ona je očito ostala jedina hrabra žena koja je imala ovu dozvolu, ne računajući jedinu ženu letača u Oružanim snagama BiH Tanju Krstović.

U svijetu je Amelia Earhart smatrana pionirkom avijacije, ali ona nije bila prva ni jedina žena koja je upravljala avionom. Prva pilotkinja s dozvolom bila je Elise Raymonde Deroche, poznatija kao barunica Raymonde de Laroche. Dozvolu je dobila 1910. godine i nastupala je u letačkim mitinzima širom Evrope. Obje su nastradale u avionima s tim da Amelijino tijelo nikada nije pronađeno, kao ni ostaci aviona. Helen Richey je bila prva pilotkinja koja je radila na komercijalnim letovima.

Više kontrolorki leta

Kada je riječ o ženama koje rade kao kontrolorke leta, tu je mnogo bolja situacija, kako u svijetu, tako i u BiH, ali i dalje nije zadovoljavajuća. U Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) trenutno radi 91 kontrolor zračnog saobraćaja, od čega je 21 žena. Na obuci za novu generaciju je 59 osoba, od čega je osam žena.

"Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH se prilikom odabira kadra i upravljanja ljudskim resursima vodi time da je posao koji obavljamo iznimno bitan, stresan i odgovoran. Samim time kandidati moraju imati adekvatne kvalifikacije kako bi se osiguralo sigurno, kvalitetno i kontinuirano pružanje naših usluga. Pri tome smo potpuno posvećeni da našim uposlenicima pružimo jednake prilike i uvjete u svemu pa tako i u jednakopravnosti spolova", rekao je za Klix.ba Rade Zucić, stručni saradnik za odnose s javnošću BHANSA-e.

Nema podataka o tome ko je prva žena koja je obavljala funkciju kontrolorke leta, ali se pretpostavlja da su se žene počele baviti ovim poslom tokom Drugog svjetskog rata, kada su preuzimale većinu "muških" poslova jer su oni bili na ratištima. Bosna i Hercegovina od 2015. godine ima jednu magistricu kontrole neba koja je prva i jedina u historiji. Riječ je o Lejli Nikšić koja je magistrirala u Turskoj.

"Muški svijet"

Više je razloga zbog kojih je manje žena u svijetu avijacije, a prije svega to je "usađena" misao, od nastanka aviokompanija, da avionima upravljaju muškarci. I u reklamama i filmovima su uvijek, pa čak i danas, predstavljani kao figura koja odiše samopouzdanjem i sigurnošću dok su kokpitu, navodi se u istraživanju magazina Avijacija za žene. S druge strane, tu je i tradicionalni odgoj da žena treba biti blizu kuće, brinuti o djeci i sl. Kada je riječ o BiH, značajan je faktor manjak finansijskih sredstava, jer je školovanje za pilota skupo.

Prva žena koja ja radila kao pilotkinja na komercijalnim letovima bila je u tom poslu samo 10 mjeseci zbog ponašnja muškog osoblja prema njoj. Bilo joj je zabranjeno da postane članica Sindikata pilota i smjela je letjeti samo kada je lijepo i vedro vrijeme. Godinama kroz historiju postojali su posebni uvjeti za pilote koje su ispunjavali samo muškarci, a to su visina i fizička snaga. Vremenom se to počelo mijenjati.

"Mogu vam reći da su pilotkinje napravile nevjerovatan napredak i razlog je to što su 'dinosauri nestali'. Muškaraci koji nisu željeli žene u kokpitu su većinom u penziji", kazala je pilotkinja Amy Laboda za magazin Avijacija za žene.

Nepovjerenje putnika

Međutim, prema provedenim istraživanjima, problem danas prave putnici. Prema izjavama pilotkinja, putnici ih često pitaju "Gdje je pilot?" te daju različite komentare.

Prema anketama koje su radile britanske aviokompanije prije nekoliko godina, 51 posto ispitanika je kazalo kako manje vjeruje pilotkinjama, samo 14 posto ih je kazalo da bi se osjećalo sigurnije kada bi se u kokpitu nalazila žena. Većina ih je kazala kako samtraju da su muškarci kvalifikovaniji od žena, a 28 posto ih je kazalo kako smatraju da žene ne mogu podnijeti taj pritisak.