Kako Wall Street obara rekorde dok rat s Iranom još traje

Za Wall Street se sve na kraju svodi na jedno osnovno pitanje: koliko novca kompanije zarađuju? Trenutno zarađuju toliko dobro da su investitori spremni platiti više nego ikad za udio u vlasništvu američkih kompanija.

Put za investitore bio je prilično napet. Mnogi su prošlog mjeseca vjerovatno imali poriv da prodaju svoje dionice kada je S&P 500 pao za gotovo 10% ispod svog prethodnog rekorda. No, kao i svaki put do sada u svojoj historiji, indeks u središtu većine 401(k) penzionih računa nagradio je one koji su ostali strpljivi: ne samo da je nadoknadio sve gubitke, nego je otišao na nove rekorde. U srijedu je zatvorio trgovanje na rekordnih 7.137,90 bodova.

Evo šta stoji iza iznenađujuće snage tržišta:

Cijene dionica skaču gore-dole svake sekunde iz bezbroj razloga, od kojih mnogi ostaju neobjašnjeni. Ali u suštini, i na duži rok, cijena dionice zavisi od dvije stvari - koliko novca kompanija zarađuje i koliko je investitor spreman platiti za svaki dolar te zarade.

Taj drugi dio formule obično se mijenja u skladu s kretanjem kamatnih stopa i odnosom pohlepe i straha među investitorima.

Kada je strah prevladao u ranim danima rata, cijene dionica su potonule. Strahovalo se da bi dugotrajan skok cijena nafte zbog rata mogao izazvati razorni talas inflacije u globalnoj ekonomiji.

Istovremeno su porasle i kamatne stope, što je dodatno pritiskalo dionice, jer su se investitori bojali da bi prijetnja visoke inflacije mogla spriječiti Federalne rezerve i druge centralne banke širom svijeta da smanje kratkoročne kamatne stope koje kontrolišu. Niže kamatne stope mogu podstaći ekonomiju, ali istovremeno mogu pogoršati inflaciju.

Od kraja marta raste očekivanje da će Sjedinjene Američke Države i Iran izbjeći najgori mogući scenario za globalnu ekonomiju. To je u ekonomskom interesu obje zemlje, a za iransko rukovodstvo okončanje rata bi vrlo vjerovatno značilo i očuvanje opstanka na vlasti.

Primirje koje su dvije strane postigle ranije ovog mjeseca još uvijek je na snazi, iako je krhko.

Pomak tržišta od potpunog straha vidi se i u kretanju cijena nafte. Cijena barela nafte Brent, međunarodnog repera, skočila je s oko 70 dolara prije rata na 119 dolara kada je zabrinutost bila na vrhuncu. Od tada je korigovana naniže i u srijedu se kretala oko 100 dolara.

Velik dio fokusa bio je na Hormuškom moreuzu, kroz koji tankeri prevoze naftu iz Perzijskog zaljeva. Ako Iran zadrži moreuz zatvorenim, a Američka mornarica nastavi blokadu iranskih brodova, svi će trpjeti posljedice. Kupci širom svijeta neće dobijati naftu, a Iran neće ostvarivati prihode od prodaje vlastite sirove nafte.

"Tako što Iran ostaje bez prihoda od nafte, trgovci možda misle da bi ekonomski rat mogao biti efikasniji u izvlačenju ustupaka od iranskog režima nego samo kinetički rat i da bi to moglo okončati rat prije nego kasnije", kaže Thierry Wizman, strateg u Macquarie Group.

Trgovci na Wall Streetu ponovo računaju i na mogućnost da Fed kasnije ove godine nastavi s rezanjem kamatnih stopa. Vjerovatnoća za to sada je znatno niža nego prije početka rata, pokazuju podaci CME Groupa, ali istovremeno više ne strahuju od mogućih novih povećanja kamata.

Kako se strah povukao, investitori su se mogli više fokusirati na prvi dio jednadžbe koja određuje cijene dionica: profite. A oni su zasad vrlo snažni.

Malo više od 15% kompanija iz indeksa S&P 500 već je objavilo dobit ostvarenu u prva tri mjeseca 2026. godine, a ogromna većina nadmašila je očekivanja analitičara. Među njima su Citigroup, J.B. Hunt Transport Services i UnitedHealth Group.

Ako ostale kompanije u indeksu samo ispune trenutne procjene analitičara, zarada kompanija iz S&P 500 biće otprilike 14% viša nego godinu ranije, prema podacima FactSeta.

Ti rezultati uključuju i jedan mjesec ratnog perioda, a iako kompanije upozoravaju da su i dalje oprezne zbog potencijalnih rizika od sukoba, zasad ne pokazuju mnogo znakova da rat ozbiljnije pogađa njihove profite.

Direktor Bank of America, Brian Moynihan, rekao je prošle sedmice da su "vidjeli zdravu aktivnost klijenata, uključujući solidnu potrošnju građana i stabilan kvalitet imovine, što ukazuje na otpornu američku ekonomiju".

To uprkos činjenici da su mnoga američka domaćinstva nervozna zbog skupljeg goriva i viših cijena uopće zbog carina, što pokazuju nedavne ankete.

Analitičari su zapravo podigli očekivanja za buduću dobit kompanija iz S&P 500 otkako je rat počeo. Prognoziraju da će rast profita S&P 500 ubrzati na 20% u drugom kvartalu, a kompanije im zasad ne daju mnogo razloga da preispitaju te prognoze.

Delta Air Lines je ranije ovog mjeseca poručila da bilježi snažnu potražnju i za poslovnim putovanjima i za turističkim letovima. PepsiCo je prošle sedmice zadržao ranije dato predviđanje dobiti za 2026. godinu, koje je objavljeno prije početka rata s Iranom, a direktor Ramon Laguarta rekao je da ga ohrabruje otpornost međunarodnog poslovanja kompanije. GE Vernova je u srijedu saopćila da potražnja za električnom energijom za AI podatkovne centre snažno raste te je povećala svoju projekciju prihoda za ovu godinu.

Naravno, američko tržište dionica može se vrlo lako vratiti u minus. Raspoloženje na Wall Streetu moglo bi se brzo okrenuti nazad ka strahu ako pregovori SAD-a i Irana propadnu i ako se učini da tržište nafte ulazi u fazu ozbiljnih nestašica.

Ako se cijene nafte duže zadrže na povišenim nivoima, to bi počelo nagrizati profite kompanija. Ne samo da bi povećalo njihove troškove poslovanja, već bi oslabilo i kupovnu moć američkih domaćinstava i drugih potrošača.