biznis
0

Amerikanci smatra ekonomiju najvećim problemom zemlje

FENA
Rastući broj Amerikanaca tvrdi da je ekonomija vodeći problem zemlje, dok su među najviše zabrinutima oni s manjim obrazovanjem, pokazala je anketa Associated Press-Ipsosa.

Ipak, i pored nagrizanja kreditne sposobnosti i pada tržišta nekretnina, ekonomija ostaje daleko iza iračkog rata među glavnim razlozima brige u javnosti, pokazuju rezultati ankete.

Koristeći priliku da imenuju najveći problem s kojim se uočavaju SAD, 15 posto ispitanika pomenulo je ekonomiju. To je za šest posto više nego u anketi AP-Ipossa obavljenoj prošlog jula.

"Govore o velikom rastu u Iraku; ovdje nije bilo velikog rasta. Tržište rada nije ništa bolje, ne za radničku klasu", izjavio je Sadruddin El-Amin (55), kamiondžija iz Hanahana u Južnoj Karolini, koji je imenovao ekonomiju kao vodeći problem.

Dvadesetdva posto ispitanika sa srednjoškolskom spremom ili nižom imenovalo je ekonomiju kao najteži problem zemlje, u poređenju s osam posto onih koji imaju diplome koledža.

Pored toga, 20 posto pripadnika manjina imenovalo je ekonomiju kao najveći problem, u poređenju s devet posto iz ankete u julu. Tada nije bilo nikakve stvarne razlike između republikanaca i demokrata jer je samo nešto manje od petine imenovalo ekonomiju kao predmet najveće brige.

Vanjsku politiku smatra vodećim problemom 42 posto ispitanika, što predstavlja pad s 49 posto od julske ankete.

Unutar te kategorije, brige oko iračkog rata i ostalih sukoba najčešče su pominjane - 30 posto - i pokazale su malo promjena od ljeta, dok je nekolicina izabrala imigraciju kao vodeći predmet brige. Demokrati su skoro dvostruko raspoloženiji od republikanaca da pomenu rat kao primarni razlog brige.

U ovomjesečnoj anketi 33 posto ispitanika imenovalo je unutrašnjopolitička pitanja kao najteža, što predstavlja rast s 29 posto koji su ih naveli u julu. Među njima je i osam posto koji su naveli moralnost kao najveći problem, što predstavlja rast od dva posto od ranije ankete.

Anketa je provedena od 1. do 3. oktobra i uključuje telefonske razgovore s 499 odraslih osoba. Ona ima marginu greške od plus - minus 4,4 posto.